U organizaciji Županijske organizacije HNS-a Požeško-slavonske županije i Političke akademije HNS-a u Požegi je održana tribina na temu „Poljoprivreda - jučer, danas i sutra“. O aktualnim poljoprivrednim temama govorio je Petar Baranović, saborski zastupnik HNS-a i član saborskog Odbora za poljoprivredu.
- Svatko tko politički odgovara za ovu zemlju, a živi u iluziji da se bez riješenog agrosustava i kvalitetno posložene poljoprivrede može riješiti pitanje gospodarstva i zaposlenosti u Hrvatskoj, grdno se vara. To je nemoguća misija - poručio je Baranović.
Dodao je da je ključni problem hrvatske poljoprivrede taj što poljoprivrednici ne drže svoju sudbinu u svojim rukama.
- Hrvatski seljak danas drži sudbinu u svojim rukama do onog trenutka dok ne baci sjeme u zemlju. Iza toga ovisi o kiši, o vremenskim prilikama, o Božjoj volji do žetve i, naravno, o tome koliko je svoje poslove kvalitetno odrađivao. A onog trenutka kada „digne“ pšenicu s njive, više apsolutno nije gospodar svoje sudbine – istaknuo je Baranović.
Dok god se hrvatski poljoprivrednik, dodao je, ne izbori za to da bude gospodar svog proizvoda, da bude taj koji će mu dati mogućnost da cirkulira tržištem, ne samo domaćim, nego i inozemnim, nikada se veletrgovci u Hrvatskoj, ovi koje je stvorila politika privatizacije, neće smilovati nad sudbinom seljaka.
– Ovo nije posljedica mandata jedne Vlade, nego kontinuirano loše vođene politike od samih početaka. Samo sinergija između realnih proizvođača, politike, struke i znanosti, koja šuti već godinama i nije se aktivno uključila u rješavanje ovih problema na onaj način na koji bi trebala, mogu naći dogledno rješenje – smatra Baranović dodajući da je država dužna dati potporu, i kroz rad savjetodavne službe i kroz rad određene financijske programe.
Na tribini je još sudjelovao Damir Kovačević, vd.predsjednik ŽO te Ivan Đurina, načelnik općine Čaglin.
seljak je sitna riba dok je uvoznička mafija na vlasti...svaka pametna vlast stimulira vlastitu proizvodnju hrane...samo naša "pametna" vlast uništava vlastitu proizvodnju