POREZ NA ŠEĆER

Bezalkoholna pića čine samo 3% kalorija dnevno

Ilustracija
Foto: Getty Images
04.10.2019.
u 11:50

Proizvođači bezalkoholnih pića pri HUP-u nezadovoljni nacrtom prijedloga zakona o posebnom oporezivanju zašećerenih bezalkoholnih napitaka

Nema znanstvenih dokaza da bilo koji oblik poreza na određenu kategoriju proizvoda ima smislen utjecaj na smanjenje stope pretilosti, no zato nepovoljno utječe na gospodarstvo, ugrožava domaću industriju i radna mjesta, potiče prekograničnu kupovinu i sivu ekonomiju, poručuju proizvođači bezalkoholnih pića pri HUP-u, nakon što je Ministarstvo financija u javnu raspravu dalo nacrt prijedloga zakona kojim se predviđa uvođenje posebnih trošarina na sokove koji sadrže određene/veće količine šećera i zaslađivača.

Dvostruki standardi

Iz HUP-a tvrde kako uvođenje poreza na zašećerena osvježavajuća pića u državama EU koje su implementirale takve porezne promjene nije ublažilo epidemije prekomjerne težine i pretilosti te bolesti uvjetovanih prehranom pa je Danska, primjerice, i odustala od njega. A zna li se i da, prema podacima europske organizacije UNESDA, bezalkoholna pića čine samo 3% dnevnog kalorijskog unosa u Europi, očito je da samo njihovo oporezivanje prema udjelu šećera, suprotno stavu ministra Marića, neće puno utjecati na dosadašnje navike prekomjerne konzumacije slatkog.

U obrazloženju nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, koji je u javnoj raspravi do 16. listopada, iz Ministarstva financija tvrde, naime, kako su odnedavno i Velika Britanija, Irska i Portugal, a prije njih i Francuska, Finska, Belgija i Mađarska, uvele takve poreze koji su utjecali i na smanjenje potrošnje šećera te pozitivno utjecali na zdravlje potrošača. To je i jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije, ističu. No proizvođači tvrde kako je u izvješću Suzbijanje nezaraznih bolesti, koje je odobrio upravo SZO, zaključeno da oporezivanje zašećerenih osvježavajućih pića nije dovoljno učinkovito i isplativo da bi se moglo ocijeniti kao sigurna preporuka za zdravstvene politike koje bi se trebale provoditi.

– Prema zadnjem istraživanju o debljini djece u dobi od 8 i 9 godina u RH koje je proveo HZJZ, 29% djece te dobi pije bezalkoholna pića više od tri puta tjedno. No njih 27% konzumira i kekse, kolače i slične proizvode više od tri puta tjedno, a 31% čokoladu i bombone. Dodatno, hrvatski građani unesu u prosjeku 27 g/dan zaslađenih napitaka, a vode iz slavine daleko više, oko 1118 g/dan, što također ukazuje kako za uvođenje poreza (samo) na zaslađena bezalkoholna pića nema pravog opravdanja – poručuju.

U kupnju preko granice?

Prema McKinsey Global Instituteu, najučinkovitiji načini borbe protiv pretilosti su smanjenje količine šećera u proizvodima, uvođenje manjih pakiranja i edukacija građana. Selektivnim oporezivanjem građani se pak okreću drugim proizvodima sa šećerima koji nisu obuhvaćeni takvim porezom, kupuju ih u susjednim zemljama gdje su cijene niže ili se okreću jeftinijim, ali i manje kvalitetnim sokovima na domaćem tržištu, što dovodi do manjeg ekonomskog rasta te ukidanja radnih mjesta i domaće proizvodnje. Iz HUP-a kažu kako nije jasno koji su kriteriji za oporezivanje: volumen, masa ili udio šećera, dok bi se visina novih trošarina odredila posebnom uredbom.

– Koordinacija hrane i pića HUP-a čeka sastanak s predstavnicima Ministarstva financija kako bi dobila pojašnjenja, ali i ukazala na niz problema i negativnih posljedica takvog zakona. Uvođenje novog poreza bit će udar i na građane i tvrtke, a bez pozitivnih učinaka na zdravlje građana čime se njegovo uvođenje opravdava. U konačnici, upitno je koliko će od svega profitirati i državni proračun – kazala je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.

Stručnjak za sigurnost hrane Marijan Katalenić na e-savjetovanju o zakonu upozorava kako je spominjanje pretile djece, pa i pozivanje na zdravlje – samo farsa. Kaže kako dodani šećer u osvježavajućim bezalkoholnim pićima i jednaka količina prirodnog šećera u voćnim sokovima čine isto organizmu.

– Potičemo li ovim zakonom umiranje jedne grane industrije bezalkoholnih pića i propagiranje druge, a učinak je metabolički isti – pita Katalenić. 

Komentara 2

Avatar OathBringer
OathBringer
11:58 04.10.2019.

Ma to je isto glup porez. Pored svih šećera i soli u svemu, bijelog brašna, aditiva, itd. netko je izdvojio sokove?! Glupost.

OB
ObrenM
12:19 04.10.2019.

"Ovo ce biti dosad nevidjena poreska reforma"najavio vanbracni i odrzao obecanje vise nego je obecao.Primjer -Realno potrosena kolicina vode od 13 kuna,a na racunu glasi 104 kune.Ostali porezi i naknade 850%.Dali na svijetu postoji mastovitija i nepostenija vlada od ove?Slican primjer je grijanje,cistoca,a sad pod parolom cuvanja naseg zdravlja (poslije alkohola i cigareta) i porez na slatko.Glasujmo za njih.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije