Ukrajinski premijer Mykola Azarov dao je ostavku nekoliko sati prije nego je parlament trebao glasovati o (ne)povjerenju vladi. Azarov je jutros ponudio svoju ostavku predsjedniku Viktoru Janukoviču koji ju je prihvatio. Azarova vlada nastavit će obavljati svoje dužnosti dok se ne formira nova vlada, objavio je Janukovič, piše The New York Times.
Nakon Azarove ostavke ukrajinski parlament poništio je sporni represivni zakon o javnom prosvjedima (361 za, 2 protiv) koji je bio izazvao dodatni val nezadovoljstva u zemlji. Taj je zakon, koji je parlament prihvatio prije dva tjedna, zabranjivao prosvjednicima podizanje šatora, blokade javnih zgrada i nošenje kaciga.
Azarov: Motiviran sam nastojanjem da se situacija riješi mirno
Premijer i ujedno jedan od najdugovječnijih političara u zemlji, piše RT, na službenim internetskim stranicama vlade objasnio je kako je njegov potez motiviran nastojanjem da se situacija u zemlji razriješi na miran način.
– U cilju stvaranja dodatnih mogućnosti društvenog i političkog kompromisa napravio sam osobnu odluku i zatražio predsjednika Janukoviča da prihvati moju ostavku – napisao je Azarov.
Poziv iz Bijele kuće
Dan prije američki potpredsjednik Joe Biden pozvao je ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da povuče policiju s točaka na kojima se nalaze prosvjednici te s predstavnicima oporbe pokuša dogovoriti ''hitne mjere'' za okončanje sukoba između vlade i prosvjednika.
U telefonskom razgovoru Biden je naglasio da ''više nema vremena'' te da bi ''proglašavanje izvanrednog stanja dodatno rasplamsalo napetu situaciju i zatvorilo prostor za mirno rješavanje sukoba'', javlja AFP.
Sastanak s oporbom
Prije razgovora s Bijelom kućom Janukovič se sastao s trojicom ukrajinskih oporbenih čelnika – Arsenijem Jacenjukom, Vitalijem Kličkom i nacionalistom Olegom Tjagnjbokom koji su pozvali na nove masovne prosvjede u Kijevu u utorak. Jacenjuk je odbio njegovu ponudu da preuzme mjesto premijera, a Janukovič je kazao kako će prosvjednici koji se nalaze u zatvoru iz njega biti pušteni samo ako se uklone barikade. Odbačeni su i zakoni protiv prosvjednika koji su prihvaćeni 16. siječnja.
Ukrajinski prosvjedi ne jenjavaju od kraja studenog prošle godine kada su građani masovno počeli izlaziti na ulice kako bi iskazali nezadovoljstvo Janukovičevim odbijanjem potpisivanja sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom i jačanja odnosa s Rusijom.
Nove žrtve sukoba
Dok Janukovič prima pozive iz Bijele kuće te upozorenja iz EU, na ulicama ukrajinskih gradova i dalje vlada nasilje. Sinoć su probodena trojica policajaca u Hersonu. Napali su ih radikalni prosvjednici, studenti koji su prije bili zatočeni.
RT piše da su dvojica ranjenika u teškom stanju. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Caterine Ashton kazala je da je zabrinuta zbog mogućeg proglašenja ''izvanrednog stanja'' u Ukrajini. Istaknula je da takvo stanje stvari neće koristiti nikome. Pozvala je oporbene čelnike da se distanciraju od onih koji ''provode nasilje''.
– Krizu jedino može riješiti politika. Potreban je istinski konsenzus kojim će se graditi napredak – kazala je Ashton.
>>Jacenjuk odbio mjesto premijera, odbačeni zakoni protiv prosvjeda
narod će se na kraju izboriti...ali od nasilja nemaju koristi