Dokaže li se da je NATO u bombardiranju srpskih položaja 1995. godine koristio bombe s osiromašenim uranom, Bosna i Hercegovina mogla bi zatražiti ratnu odštetu od tog vojnopolitičkog saveza. Zamjenik direktora Federalne uprave Civilne zaštite Stanko Slišković kaže da će konačni rezultati analize na oko 200 mjesta, koja su bila metama NATO udara 1995. godine, biti poznati do kraja ožujka ove godine.
- Tada ćemo predočiti nalaze vlastima, a na njima je da donesu političku odluku. NATO dosad nije priznao korištenje bombi s osiromašenim uranom u BiH, ali ako stručne analize potvrde prisutnost urana na spornim lokacijama, oni će to morati priznati. U tom slučaju, zahtjev za odštetu bio bi sasvim logičan, jer ne trebamo dopustiti da netko na našim građanima eksperimentira opasnim materijama - kaže Slišković.
Podsjeća da je korištenjem bombi s osiromašenim uranom NATO prekršio međunarodne konvencije, te da je moralna obveza bosanskohercegovačkih vlasti da ne prešute tu činjenicu. Iako se s više strana pokušava dokazati kako zračenje osiromašenog urana nije previše opasno, Slišković podsjeća da je vrijeme njegova poluraspada nekoliko milijardi godina. Usto, postoji realna opasnost da je osiromašeni uran već ušao u prehrambeni lanac mnogih područja u BiH, što bi dugoročno moglo imati nesagledive posljedice.
- Ne smijemo to prešutjeti. Uzorci zraka, tla i vode trenutačno se ispituju u posebnim laboratorijima u Engleskoj, Italiji i Švicarskoj i u konačnom izvješću imat ćemo međunarodno verificirane dokaze. Otprije postoje sumnje da osiromašeni uran izaziva leukemiju i rak kože. Stoga, bez obzira na politički stav države, ona mora stati iza eventualnih pojedinačnih zahtjeva naših građana za odštetu - tvrdi Slišković.
Iako priznaje da su državni zahtjevi za odštetu rijetko dali rezultate, kaže kako su mogući kompromisi. Drugim riječima, BiH bi umjesto izravne financijske odštete mogla zatražiti financiranje zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Građanima koji vjeruju da je NATO ugrozio njihovo zdravlje, ostaje, pak, mogućnost pokretanja privatnih tužbi pred međunarodnim institucijama.
Preliminarni rezultati UN-ova ekspertnog tima, koji vodi bivši finski ministar ekologije Pekka Haavisto, potvrdili su sumnje o prisutnosti osiromašena urana na nekoliko lokacija u blizini Hadžića i Sokoca, gradova koji su bili metama NATO udara 1995. godine. Slučajno ili ne, medicinska izvješća koja dolaze iz Hadžića govore o povećanom broju kancerogenih bolesti među stanovništvom.
