Rad prema kurikulima različite težine i složenosti, odnosno razlikovnim kurikulima, rad prema individualiziranome kurikulu, individualni rad, grupni rad u odgojno-obrazovnoj skupini, rad s mentorom te ponuda izbornih i fakultativnih predmeta jasno su propisani oblici odgojno-obrazovne potpore, koje će škole, u sklopu redovite nastave, morati osigurati za darovite učenike.
Sažeti su, u Pravilniku o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika koje Hrvatska usvaja konačno nakon preduge 33 godine. I nema dvojbe, tome će morati se prilagoditi svaka škola, štoviše u svakoj školi će se morati formiranja tim za darovite kao stručno tijelo odgojno-obrazovne ustanove. Tim za darovite činit će ravnatelj škole, kao i psiholog, pedagog, odgojitelji/učitelji razredne i predmetne nastave/nastavnici, a prema potrebi u rad tima se uključuju i logopedi, edukacijski rehabilitatori ili socijalni pedagozi, knjižničari i vanjski stručnjaci.
Pravilnikom se ujedno propisuje obveza najprije definirati status učenika kao darovitog, čime se učeniku i službeno osigurava sustavna podrška tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Takvu odluku po novom pravilniku donosi ravnatelj školske ustanove na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite. Podsjetimo, u hrvatskim školama na snazi je bio Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika iz 1993. godine, a 2022. Hrvatska je usvojila Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima.
– Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima polazište su za suvremen i sustavni pristup odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika te su savjetodavni dokument koji je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika je provedbeni akt temeljen na prije donesenim smjernicama, koji donosi ministar nadležan za obrazovanje, a koji proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je obvezujući dokument – pojasnili su iz Ministarstva obrazovanja.
Novim Pravilnikom, osim obveza u školama, sada je definiran i rad s darovitim izvan redovitoga odgojno-obrazovnog rada. Tako će se poticati izvanškolski programi izvrsnosti poput seminara, ljetnih i zimskih škola, kampova za darovite, učenjem putem interneta na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u suradnji škole sa znanstveno-istraživačkim ustanovama, regionalnim znanstvenim centrima, centrima izvrsnosti, gospodarskim subjektima, istaknutim stručnjacima za pojedino područje te različitim udrugama, sudjelovanje na državnim i međunarodnim natjecanjima i smotrama te rad s mentorom izvan odgojno-obrazovne ustanove.
Među ostalim za darovitu djecu, kojih je u osnovnim školama Hrvatske 68, a u srednjim školama 103 učenika, definiran je i konačno prijevremeni upis u osnovnoškolski program, akceleracija ili završavanje razreda u kraćem vremenskom roku, završavanje odgojno-obrazovne ustanove u kraćem vremenu od propisanoga, suradnja sa stručnjacima iz područja interesa djeteta i učenika, pristup izvorima specifičnog znanja, programi o izboru profesije i karijere.
>>> FOTO Pitali smo ChatGPT s kojim će se problemima Hrvatska suočavati 2050. Jedan od njih tek treba doći
