Schmidt se tijekom dana u svom uredu u Sarajevu sastao s dužnosnicima oporbene Naše stranke, a njen predsjednik Edin Forto novinarima je potvrdio kako su s visokim predstavnikom razgovarali upravo o mogućim izmjenama izbornog zakona.
Dodao je kako postoji nekoliko odvojenih pitanja o kojima se pregovara poput tzv. paketa integriteta izbornog procesa, funkcionalnosti Federacije BiH te složenijih političkih pitanja.
"Podržavamo sve što vodi ka tome da bude manje krađe na izborima i više funkcionalnosti, ali smo apsolutno protiv toga da se uvode rješenja koja dovode do novih etničkih podjela", kazao je Forto čija je teza da je dogovor moguć, no pod uvjetom da za stolom sjede "normalni ljudi".
Ranije se Schmidt u strogoj diskreciji sastao i s predstavnicima drugih oporbenih stranaka poput SDP BiH, Naroda i pravde (NiP) i Saveza za bolju budućnost (SBB), no oni do petka nisu komentirali te razgovore.
Narednog bi tjedna na red trebali doći i predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) te HDZ BiH. Te su stranke formalno u vladajućoj koaliciji no oštro se sukobljavaju u raspravama o tome kakve je izmjene izbornog zakona potrebno donijeti.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković koja je i dužnosnica SDA ovog je tjedna od SAD-a i utjecajnih europskih država posebnim pismima zatražila da uskrate potporu nametanju izmjena izbornog zakona koje bi išle na ruku zahtjevima HDZ-a.
Schmidt je potkraj srpnja nametnuo neke tehničke izmjene izbornog zakona koje se odnose na sankcioniranje jezika mržnje te na zabranu uporabe javnih resursa u izbornoj kampanji. Od nametanja većih izmjena privremeno je odustao zbog pritisaka kojima je bio izložen te masovnih prosvjeda u Sarajevu.
Tada je pozvao političke stranke iz Federacije da same pokušaju postići dogovor o izmjenama izbornog zakona kojima bi se spriječila mogućnost blokade uspostave vlasti nakon izbora.
Okvirni rok kojega je Schmidt tada postavio istječe sredinom rujna, a problem popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH i dalje je neriješen.
Čelnik HDZ BiH Dragan Čović ovog je tjedna ustvrdio kako prostora za međustranački dogovor nema, pozvavši Schmidta da iskoristi svoje ovlasti i bez daljih odgoda nametne izmjene izbornog zakona kojima bi se osiguralo legitimno etničko predstavljanje u federalnom Domu naroda.
Opći izbori u BiH zakazani su za 2. listopada, a rok za objavu konačnih i potvrđenih rezultata je 30 dana.
Nakon toga slijedi dovršetak izbornog procesa kroz neizravni izbor odnosno delegiranje zastupnika u federalni i državni Dom naroda.
U Federaciji zastupnike za entitetski Dom naroda biraju skupštine deset županija, a o tome koliko i iz reda kojeg naroda nakon izbora 2018. godine odlučilo je Središnje izborno povjerenstvo (SIP).
Jedan covjek jedan Glas gradjanska Bosna i jedan presjednik Samo to dolazi u obzir sve ostalo bi nagrada uzepeovcima i genocidasima