Ženama i parovima koji se liječe od neplodnosti novi prijedlog Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji (MPO) nudi najmodernija dostignuća suvremene medicine, kazao je u srijedu ujutro ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavljajući taj Vladin prijedlog zakona u Hrvatskom saboru.
Prijedlog zakona kaže da o odabiru postupka MPO odlučuju bračni ili izvanbračni drugovi, odnosno punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku ili u izvanbračnoj zajednici čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno. Omogućuje se oplodnja 12 jajnih stanica, u tijelo žene mogu se unijeti dva zametka, a iznimno kod žena koje su starije od 38 godina, a nije im pomogla nijedna metoda, mogu se oploditi sve jajne stanice i u spolne organe unijeti tri zametka, dok se preostali zametci zamrzavaju. Spolne stanice, tkiva i zametci mogu se, uz pristanak osoba od kojih potječu, pohraniti, odnosno zamrznuti u bolničkim centrima koji provode postupak MPO-a, u pravilu do pet godina, a na zahtjev tih osoba vrijeme se može produžiti za još pet godina. Osoba začeta i rođena uz pomoć MPO-a nakon navršenih 18 godina ima pravo doznati sve podatke o svom biološkom podrijetlu, uključujući i podatak o identitetu darivatelja.
Ovim zakonom Hrvatska ulazi u krug europskih zemalja koje su najsuvremenije metode liječenja neplodnosti unijele u svoje zakonodavstvo, ustvrdio je ministar Ostojić.
– Svi znate kako je teška spoznaja da se dijete ne može začeti prirodnim putem, to je potresno za svaku ženu i par, to je dijagnoza s neizvjesnim ishodom, ne samo da je stresna dijagnoza, nego i sam postupak koji ne jamči da će uspjeti. Kada budete raspravljali i glasovali, sjetite se njihova kraja puta i omogućite im sreću i radost na kraju tog puta – rekao je Ostojić zastupnicima te dodao kako upravo zbog toga smatra da nitko neplodne žene i parove ne smije ni na koji način onemogućiti da iskoriste sve ono što im nudi suvremena medicina.
Šest zakonskih načela
Zakon se temelji na šest načela, tvrdi Ostojić, a to su: načelo optimalnog liječenja koje jamči medicinski pomognuta oplodnja skladu s najboljom europskom praksom, načelo izbora pri čemu se ženama i parovima pruža paleta od šest raznih terapijskih postupaka, načelo zaštite zdravlja žene i djeteta kroz sve postupke, načelo pravednosti jer žene i parovi više neće morati prolaziti vrlo mučne procedure i na taj način biti diskriminirani u odnosu na ostale pacijente, načelo dostupnosti jer se omogućava liječenje u Hrvatskoj te načelo participacije udruge pacijenata u nacionalnom povjerenstvu za MPO.
Ministra Ostojića ispravio je HDZ-ov Davor Ivo Stier koji smatra da ovo nije europski zakon jer je Europski sud pravde donio odluku po kojoj život počinje začećem.
– Nije točno da ovaj zakon ne diskriminira, neka djeca su već od starta osuđena da nemaju oca, a to je diskriminacija – kazao je Stier. HNS-ova Sonja König kazala je kako se svih ovih godina država igrala sa sudbinama ljudi jer država nije tu da donese odluku umjesto građana o njihovu pravu na roditeljstvo, već je tu da im da tu šansu i mogućnost.
– Ovaj je zakon u funkciji pozitivne populacijske politike, a svi znamo da je Hrvatska među zemljama s najmanjom stopom nataliteta u Europi. Da se obnovi stanovništvo, u Hrvatskoj bi se trebalo rađati oko 65 tisuća djece, a rodi se oko 40 tisuća – tvrdi König. Njen stranački kolega Igor Kolman rekao je da se problem nataliteta neće riješiti nikakvim naricanjem nad tim problemom, već konkretnim mjerama.
– Ne nasjedajte na šuplje argumente o pravu djeteta na oca i majku, naravno da ih djeca trebaju imati, ali odakle nam pravo reći da ova djeca nisu trebala biti rođena. Što je sa samohranim roditeljima ili djecom bez ijednog roditelja – kazao je Kolman te dodao kako se provedba zakona treba posebno pratiti, jer ako se zbog činjenice da dijete sa 18 godina ima pravo doznati tko je donor ustanovi da pada broj donora, treba smisliti nova rješenja.
– Mi nismo svećenici ni imami, nego predstavnici građana koji moraju građanima omogućiti slobode i prava drugih građana, a svoja svjetonazorska, religijska i ostala ograničenja možemo čuvati za svoja četiri zida – zaključio je Kolman.
Pravo djeteta na oca i majku
Na Kolmanov zaključak kako su šuplje priče da djeca trebaju imati oca i majku, reagirao je HDSSB-ov Zoran Vinković koji je ustvrdio da je obitelj temelj hrvatskog društva.
– Molim one koji brane ovaj morbidni i šuplji zakon da shvate da se ne radi o šupljoj priči nego o životnoj priči – kazao je Vinković. Na Kolmanovu tvrdnju reagirala je i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor koju je zanimalo tko ikome daje pravo da budućem djetetu oduzima oca. Kolman je, tvrdi ona, svojom izjavom prekršio dva zakona, Obiteljski koji propisuje da je brak zajednica muškarca i žene te Zakon o diskriminaciji jer je diskriminirao muškarca.
– I ja sam dijete koje je raslo bez oca cijeli život i to mi je nedostajalo – rekla je Kosor.
SDP-ov Igor Dragovan ustvrdio je da se oko ovog zakona nikada neće postići konsenzus ni u društvu ni u parlamentu, no kako je dužnost vladajućih postaviti temelje, predložiti zakon na osnovi kojeg se može provesti široka javna rasprava. Zoran Vinković kazao je da ovaj zakon omogućava manipulaciju zametcima.
– Može se dogoditi situacija kao u Velikoj Britaniji da donor bude otac 6000 ili 600 djece. Dijete prema ovom prijedlogu zakona može znati tko je otac, a otac ne može znati tko mu je dijete – zamjerio je Vinković.
HDZ-ov Željko Reiner kazao je da je njegova stranka protiv ovog prijedloga zakona iz više razloga, a prvi je svjetonazorski razlog s obzirom na to da je HDZ demokršćanska stranka. Smatra kako je ovo složen zakon koji ostavlja niz neriješenih pitanja i prostora za manipulacije te kako zadire u duboke moralne i etičke sfere.
Ne rješava se pitanje sudbine zamrznutih embrija
– Mi o ovom zakonu raspravljamo u zemlji gdje se se većina građana izjašnjava kao kršćani, ali imamo i ljude koji su druge vjere, a sve su vjerske zajednice napisale negativan stav o ovom prijedlogu zakona – primijetio je Reiner koji smatra da se u ovom zakonu ne radi o liječenju neplodnosti jer žena i dalje ostaje neplodna, pa bi bolje bilo da se donese Zakon o načinima liječenja neplodnosti. Zamjerio je što zakon ne rješava pitanje sudbine zamrznutih embrija.
– Ako par iz prvog pokušaja rodi dijete, kolika je vjerojatnost da će se vratiti po preostale zamrznute embrije. A što će s embrijima biti za pet godina ako roditelji nemaju novca – zanimalo je Reinera. Zamjera i što zakon ne spominje državljanstvo para koji ide na postupak na teret države, pa ga je zanimalo hoće li građani svojim izdvajanjima plaćati MPO i strancima. Smeta mu i što nema gornje dobne granice za žene koje idu na postupak, pa ga plaši da se dogodi bizarna situacija iz Italije gdje su po starom zakonu žene starije od 60 godina rađale djecu. Zanimalo ga je i kako, kod mogućnosti da žene koje su same uđu u postupak, objektivno utvrditi njenu neplodnost kad je bez muškog partnera.
– Zakon kaže da ne treba postojati zajednica muškarca i žene da bi se ušlo u postupak, odnosno da mogu i parovi iz izvanbračne zajednice u postupak. A što ako se veza raspadne, što ako žena i dalje hoće dijete, a muškarac ne. Ili ako brak pukne, je li zametak bračna stečevina koja se dijeli na pola? Što će biti s embrijima ako oba roditelja umru, tko će imati pravo na njih, hoćemo li ih oporučno ostavljati – pitanja su koja muče Reinera i HDZ. Muči ga i mogućnost da maloljetne djevojke imaju pravo ući u postupak bez dozvole roditelja, dok primjerice taj pristanak roditelja treba za običnu operaciju krajnika.
Ministar Ostojić ispravio je Reinera te zaključio kako ovaj zakon embrije štiti bolje nego postojeći zakon te dodao kako bi sve one na Medicinskom fakultetu koji ne znaju odgovoriti kako utvrditi neplodnost žene odmah srušio.
Građani traže promjenu zakona
Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista rekla je da njena stranka podupire volju predlagatelja da se neplodnim parovima omoguće najsuvremeniji postupci liječenja, ali da predloženi zakon otvara prostor sumnjama jer neke stvari nisu dovoljno jasne. Sporna je, kaže, odredba da djeca sa 18 godina imaju pravo doznati tko je njihov otac, odnosno tko je bio donor. Klub SDSS-a podržat će ovaj zakon jer je dobar i pomaže građanima da postanu roditelji – kazao je Vojislav Stanimirović.
HDSSB pak ovaj zakon neće podržati, rekao je Dinko Burić, te podsjetio na sve sumnje koje su se javile u javnosti i crkvenim zajednicama oko njega.
– Poštujući pravo svakoga na vlastiti izbor, smatramo da je donošenje zakona gdje se volja manjine nameće volji većine sporna, kako nama, tako i vjernicima – tvrdi Burić te dodaje kako njegova stranka vjeruje da život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice pa zamjera da živa bića zamrzavamo i djecu pretvaramo u potrošni materijal, a u konačnici uništavanjem zamrznutih embrija dopuštamo da i umru. Ispravio ga je SDP-ov Marin Jurjević s tvrdnjom da će Sabor većinom glasova donijeti ovaj zakon, tako da se volja manjine neće nametati volji većine.
– Upitan je stav je li bolje da dijete nije živo nego da ne poznaje oca – kazao je Jurjević.
SDP-ova Biljana Borzan slikovito se izrazila rečenicom da: "Kad srce kaže dijete, Vlada odlučno kaže da" te da upravo to znači ovaj zakon za koji je dobila nikada veću podršku građana. Burić je na to dodao da bi Vlada trebala reći da i kad srce kaže posao.
Zoranu Vinkoviću najviše smeta mogućnost doniranja spermija.
– Ja ne bih volio vidjeti još 28 ili 38 Zorana Vinkovića tu u saborskim klupama jer bi onda stvarno trebalo mijenjati poslovnik Sabora – slikovit je bio Vinković.
HDZ-ovu Đurđicu Sumrak zanimalo je zašto se na vrlo grub način krši temeljno ljudsko pravo na život pohranom zamrznutih zametaka.
– Embriji se drže u tekućem dušiku na -196 Celzijevih stupnjeva. Nakon pet godina roditelji moraju sami plaćati čuvanje zamrznutih zametaka u tom tekućem dušiku na -196 stupnjeva, odnosno svoje dijete koje je duboko zamrznuto – zanimalo je Sumrak.
ma di si- ljepoto -moja ovo vam je za minus od donijeti -donjeti --