Ponudite li ih ljudima da ih probaju u izvornom obliku, naravno da će to izazvati gađenje, pogotovo u Hrvatskoj gdje nisu zastupljeni u normalnoj prehrani. No u brašnu, keksima, kolačima…, lako se naviknuti na njihov okus i tad bi ta priča išla posve normalnim tijekom – kaže zaljubljenik u kukce Daniel Pikl, koji posljednjih godina na svom blogu Cricky promovira nesvakidašnju prehranu “bubama”, koje mnogi ne mogu vidjeti ni nacrtane.
Proteinska bomba
Na sam spomen crva brašnara mnogima se okreće želudac, a oni su, tvrde znalci, proteinska bomba koja ima više željeza od špinata, više kalcija od mlijeka i dvostruko više proteina od govedine. Vjerovali ili ne, više od 2 milijarde ljudi, prema podacima FAO-a, danas u svijetu svakodnevno konzumira kukce, osobito u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, a jestivih je više od 1900 vrsta. No s dolaskom trenda tzv. nove hrane (novel food) u EU, koja podrazumijeva inovativnu hranu za koju se koriste nove tehnologije i procesi te hranu koja se tradicionalno konzumira izvan EU – a i preporukama UN-a kako se globalna glad može umanjiti kukcima, jeftinom i lako dobavljivom hranom punom proteina i s malim udjelom masti – sve je više poklonika entomofagije.
U švicarskim supermarketima bez problema se mogu naći hamburgeri od skakavaca i cvrčaka ili pak okruglice od crva brašnara, u Njemačkoj burgere rade i od bivoljih crva, u Finskoj kruh s brašnom zrikavaca… Čak je i britanski Sainsbury’s krenuo u taj biznis s pečenim insektima kao grickalicama. No u Europi je zasad samo Švicarska u potpunosti ozakonila biznis s hranom od kukaca direktivom koja propisuje da se zrikavci, skakavci, cvrčci i crvi brašnari moraju uzgajati pod strogim nadzorom najmanje četiri generacije prije nego što postanu prikladni za ljudsku konzumaciju. Nova hrana, a na popisu su i kukci, uskoro bi se, kao i ostatku EU, i u nas trebala ozakoniti pa Daniel Pikl jedva čeka da krene s biznisom njihova farmskog uzgoja.
Zasad ima tek nekoliko raštrkanih pokusnih proizvodnji cvrčaka i crva brašnara, a za nekoliko mjeseci prva velika hrvatska farma tih kukaca trebala bi startati s proizvodnjom. Već sad dobiva niz upita interesenata iz SAD-a, Meksika, Španjolske, Norveške, Danske, Švedske, Švicarske, što uvelike nadilazi planiranu mjesečnu proizvodnju od nekoliko stotina kilograma. U pola kilograma proteina od cvrčaka stane ih i 5000 komada, a Pikl već sad zna kako će većina sirovine i proizvoda poput brašna, peciva, energetskih napitaka… od kukaca završiti u izvozu. Kad krene biznis, a očekivanja su da će u kratkom roku niknuti niz startupova s istom idejom kao što se dogodilo i s craft pivovarama, Pikl će ga proširiti i s više vrsta skakavaca, dudovim svilcima, mravima, super ili bivoljim crvima… A tko misli da je dovoljno “bubu” uloviti i servirati – prevario se.
Tisuću komada za grickanje
To vam je isto kao i s mesom – ne jede se sirovo nego ga morate začiniti, obraditi, peći ili kuhati pa onda konzumirati. Cvrčke tako, primjerice, morate oprati, sterilizirati, blanširati, osušiti, začiniti, samljeti… – objašnjava, ističući kako, kad se naviknemo na njihov okus, svatko od nas može uvijek imati par tisuća komada za grickanje ili izradu brojnih delicija kod kuće – i tako svakih šest tjedana koliko traje životni vijek jednog cvrčka.
Prof. dr. sc. Suzana Rimac-Brnči i doc. dr. sc. Marija Badanjak Sabolović sa zagrebačkog PBF-a, gdje drže kolegije nove i funkcionalne hrane, u radu na temu jestivih kukaca – nove i/ili tradicionalne hrane ističu kako je prehrana kukcima alternativni izvor hrane idealan zbog niskog ugljičnog otiska, povećanja brojnosti stanovništva na Zemlji, povećane potrošnje hrane (mesa) i potrebe za dodatnim izvorom hrane. Za dobivanje 1 kg proteina životinjskog podrijetla potrebno je 5-10 puta više vode u odnosu na 1 kg proteina žitarica. Za 1 kg piletine treba 2300 l vode, za kg svinjetine 3500, a kg govedine 22.000 l. Najveći potencijal uzgoja za prehranu ljudi i životinja u EU, ističe se, imaju crvi brašnari, manji brašnari, kućni zrikavci, afrički crni cvrčci, crna vojnička muha, europski skakavac, dudov svilac, ličinke crva fobasa, kućna i zelena muha, skakavac i crvena palmina pipa. Ana Grgić, chefica legendarnog Le Bistroa zagrebačkog hotela Esplanade kaže kako je u nekim kulturama prehrana koja se bazira na kukcima sasvim normalna
.– To je ono što im priroda nudi i to je sasvim u redu. Međutim, kod nas ljudi nisu navikli na to, čak molekularna kuhinja teško prolazi. Pretpostavljam da ima onih koji bi bili hrabri probati kukce, ali nisam sigurna da bi ih dugoročno prihvatili u svojoj prehrani. Moram priznati da me osobno to ne privlači i ne vjerujem da bih kukce stavila na jelovnik hotela Esplanade – kazala je.
Supernamirnice koje trebate imati u svom domu
Njaukusnija hrna koju sam ikad jeo: skakvci.