Sjećam se upravo tog trenutka kada su se na večernjim vijestima krenula redati imena država koje su nas toga dana priznale i kako se vani čula pucnjava, slavlje - prisjetila se bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u studiju RTL-a govoreći o međunarodnom priznanju Hrvatske prije 30 godina.
U to je vrijeme bila apsolventica na fakultetu i, kaže, preplavljen pozitivnim osjećajima, radošću, ponosom i nadom. Hrvatska diplomacija je, navodi, definitivno bila tzv. druga hrvatska bojišnica
- Naravno, ona nije bila toliko teška i opasna kao ona prva gdje su branitelji i svi ostali dali život i zdravlje za domovinu. Učinili su najviše za samostalnost naše Hrvatske. Moram isto tako dati i priznanje našim iseljenicima diljem svijeta. Oni su se silno borili, trudili, zalagali, radili su pritisak na svoje države. Da nije bilo njih sve bi to skupa išlo sporije u međunarodnoj javnosti. Moramo dati i priznanje svim prijateljima u diplomatskom i političkom životu drugih država. Naravno našim znanstvenicima, sportašima, uglednicima i svima koji su pisali peticije i građanima koji su promicali istinu o Hrvatskoj u svijetu - kazala je Grabar-Kitarović te ustvrdila kako državnom "nikada ne trebamo biti u potpunosti zadovoljni".
- Uvijek treba stremiti onom boljem i višem. Ja moram reći da kada je počeo rat u Hrvatskoj, bilo je teško zamisliti da ćemo 30. godina kasnije biti samostalna, oslobođena, reintegrirana država, članica EU i NATO-a. S druge strane, posebno ovo vrijeme pandemije koja je uzrokovala opću krizu u svijetu. Ipak nisam zadovoljna ovim stagniranjem, ne samo države nego i društva. Sveopćom raspravom, nedostatkom optimizma i ambicije, usudila bih se reći. Nekako nedostatkom vjere u sebe. Mislim da možemo bolje. Mislim da nam svima fali ambicije kao društvu. Kao društvo smo otporni na promjene - tvrdi.
Rezultatima popisa stanovništva i činjenicom da je u Hrvatskoj 400 tisuća ljudi manje nego prije 10 godina, kako navodi, nije iznenađena.
- Krivi smo svi mi zajedno u politici zadnjih desetljeća, i u medijima i u obrazovanju, javnosti. Naravno da osjećam i osobnu odgovornost. Da ja sam dosita jedna od onih osoba koja je doista upirala prstom u taj problem, kao jedna od ključnih problema Hrvatske. Ono što je problematično, vi bez ljudi, naravno, država nisu granice nego su ljudi, bez ljudi nema niti radne snage. Kako ćemo zarađivati za mirovinski sustav, za zdravstvo? Idemo prema nekoj stagnaciji u budućnosti jer da bismo imali gospodarski napredak trebamo imati i demografsku obnovu - rekla je.
Navodi kako je razgovarala s mnogo mladih koji su otišli u inozemstvo, a oni su joj rekli da im čak plaća nije bila najveći problem.
- Problem je upravo to što im nitko ne može garantirati da će na natječaj na koji će se javiti biti izabrana najbolja osoba, a ne da je to mjesto već predodređeno za nekoga - navodi te dodaje kako poražavajuće brojke nisu rezultat Vlade Andreja Plenkovića.
- Mi imamo negativne demografske trendove još od 80-ih i 90-ih godina posebno. Naravno i u 21. stoljeću isto tako. Dakle, problem je što nismo iz desetljeća u desetljeće nismo donosili ne samo određene demografske mjere koje su potrebne. Činjenica je i da se godinama donosi reforma obrazovanja koja je počela davno prije nego što je došla sadašnja Vlada na vlast. Tu snosimo kolektivnu odgovornost od samih početaka i prije osamostaljenja Hrvatske - rekla je.
U kampanji je spominjala 8000 eura plaće za mlade ljude. Zbog toga joj, kaže, nije žao. - Mi moramo biti ambiciozni. Mi moramo stremiti ka tih 8000 eura. Ako vi a priori kažete da je nešto nemoguće onda vi to nikada ni nećete ostvariti, ali ako si to zacrtate kao cilj to je realno i ostvarivo - ustvrdila je.
Govoreći o ukidanju mjere roditelj odgajatelj, kaže kako ju najviše zabrinjava "neformalna ekonomija koja nije plaćena".
- Mjera je postala vrlo kontroverzna ovdje mislim da se gleda iz potpuno drugačije pozicije. Ja koja se bojim za jednakopravnost spolova mene tu najviše zabrinjava ta neformalna ekonomija koja nije plaćena. Prvenstveno ženama, neki i muškarci ostaju kod kuće, brinu se o obitelji. Taj rad mora biti kompenziran i to nije stvar konzervativne politike ili napredne, nego je to jednostavno ostvarivanja prava svakog građana. Mislim da je treba sagledati iz drugačijeg kuta. Jer kada pojedinci preuzimaju posao, posebno žene, koji bi trebala raditi država ili lokalna uprava, a to je skrb i briga ne samo o djeci ili skrb o osobama koje se ne mogu brinuti o sebi zbog invaliditeta. Tu mjeru gledam iz te pozicije - pojasnila je.
Potom se osvrnula na prve dvije godine Zorana Milanovića. - Bile su neobične zbog pandemije pa je teško o njima govoriti. Osim toga rekla sam da neću o svojim prethodnicima i o svom nasljedniku nikada govoriti - kratko kaže.
Na njegov sukob s premijerom, smatra, svi se previše koncentriraju. - Meni se isto događalo da bi rekla nešto što nije bilo u skladu s onime što je radila Vlada i onda se govorilo kako ja izazivam sukobe. Jednostavno bih rekla svoje mišljenje jer držim da predsjednik ili predsjednica, uz ograničene ovlasti, ipak treba biti korektor u društvu. Odnosi bi vjerojatno mogli biti bolji. Na njima dvojici je da to riješe, ali ne bismo se mi trebali toliko baviti jer imamo dovoljno problema - navodi.
U politiku se, iako je prati, ne planira vratiti. - Naravno, nikada ne reci nikad, ali u ovome trenutku nema želje niti planova za povratak u domaću politiku. Ono čime se bavim, osim Međunarodnog olimpijskog odbora jest i međunarodna sigurnost, prava žena i djevojčica, pravo na zdravstvenu zaštitu i posebno pravo na cjepivo - rekla je te se, kao članica Međunarodnog olimpijskog odbora, osvrnula na skandal s Novakom Đokovićem.
- Odbor je politički neutralan i ne dijeli mišljenje o političkim odlukama država. Svaka država ima pravo odbiti osobu čak i kada joj je izdana viza. Novak je meni osobno izrazito simpatična osoba. Za njega sam navijala u Tokiju i htjela da dobije olimpijsko zlato. Oko cijepljenja se duboko razilazimo. Ja sam se cijepila i moja obitelj se cijepila. Mišljenja sam da je cjepivo jedini izlaz iz ove situacije. Ovo mu jako šteti, nažalost - zaključuje Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru za RTL.
VIDEO Kronologija problema Novaka Đokovića u Australiji
Zivila nam najbolja predsjednice ovoga tisucljeca.