Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel komentirao je za ljubljansko "Delo" na sebi svojstven način hrvatsko-slovenske odnose u svjetlu nekih neriješenih pitanja koja su došla u fokus zbog gužvi na graničnim prijelazima zbog sustavnih kontrola postavivši tezu da bi se pristanak Slovenije na ulazak Hrvatske u schengenski prostor mogao uvjetovati.
"Kod nas postoje mišljenja da Slovenija treba što prije povući Hrvatsku u Schengen jer bi to rasteretilo slovensku policiju i oslobodilo nas nezadovoljstva zbog dugih kolona na granici, ali postoje i drukčija razmišljanja", navodi u prilogu za ljubljanski list Rupel.
"Neki kažu da je potpora za Schengen naša zadnja prilika da naplatimo ono što su nam Hrvati dužni: od granice i ribarske zone u Jadranu pa sve do Ljubljanske banke", dodao je u svojoj analizi Rupel.
On je kao ministar vanjskih poslova u nekadašnjoj vladi Janeza Janše prvi osmislio strategiju uvjetovanja hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, blokirajući otvaranje pojedinih poglavlja navodnim prejudiciranjem granične crte u nekim hrvatskim dokumentima priloženima uz pregovore.
"Još je važnije pitanje može li Hrvatska u dogledno vrijeme postati dio schengenskog sustava i hoće li se Slovenija uskoro naći u situaciji da odlučuje o potpori ulasku Hrvatske u Schengen. To je ozbiljno i realno pitanje koje se postavlja zbog zapleta na granicama Hrvatske s drugim republikama nekadašnje Jugoslavije", navodi Rupel.
On tvrdi da je Hrvatska, što se tiče Slovenije, u Europsku uniju i NATO savez ušla "jeftino", jer je arbitražni sporazum o granici 2009. godine potpisala "s figom u džepu", a kasnije ga se odrekla, iako je granično pitanje s izlazom Slovenije na otvoreno more bilo uvjet za pristanak Ljubljane da se pregovori završe pa se radilo o neispunjenom obećanju.
Kako širu sliku odnosa dviju država u europskom kontekstu predstavlja Rupel, glavni je problem Hrvatske što se psihološki nije navikla na "postojanje slovensko-hrvatske granice koje u vrijeme SFRJ nije bilo" i što je Slovenija u odnosu na nju u prednosti jer je u tješnje povezanom dijelu EU, odnosno schengenskom prostoru bez graničnih kontrola.
"Slovenci u Italiju i Austriju imaju bitno lakši pristup, u njih mogu putovati s osobnom iskaznicom ili čak bez nje. Neki krugovi u Hrvatskoj imaju drukčiji scenarij od onoga koji zamišljamo mi u Sloveniji", kaže u svom prilogu Rupel, sugerirajući kako ti "krugovi" žele Sloveniju izbaciti iz Schengena.
"Slovensko-hrvatsku granicu moguće je izbrisati na dva načina: ili ulaskom Hrvatske u Schengen ili s izbacivanjem Slovenije iz Schengena, a na tu mogućnost očito računaju i naši sjeverni susjedi Austrijanci", završava svoj autorski prilog u ljubljanskom "Delu" Rupel.
Dugogodišnji slovenski ministar vanjskih poslova umirovljen je prije četiri godine i rijetko nastupa u javnosti, osim na pojedinim oporbenim portalima, ali se njegove analize katkada objavljuju i u dnevnom tisku kada dođe do slučajeva zaoštravanja odnosa s Hrvatskom.
To da granice nisu postojale tj. nisu bile poznate i određjene za vrijeme SFRJ je jedna velika laž i mit, jako dobro se zna gdje su bile granice bivših republika ex-Juge. Nego pravi problem je u tome da svi Hrvatskii susjedi imaju neke pretenzije preme Hrvatskom teritoriju i to je jedina činjenica i istina.