Vijeće općih poslova EU-a, koje će se u ponedjeljak i utorak sastati u Luxembourgu, raspravljat će o zahtjevu predsjednika Europskoga povjerenstva (EC) Romana Prodija - da se Vijeće o pridruživanju Izraela i EU-a sastane odmah umjesto u prosincu, kada bi trebalo sazvati idući redoviti sastanak. No, taj bi zahtjev mogao u Vijeću izazvati rascjep. Ono o čemu, međutim, u EU-u suglasnost, usprkos početnim podsmjesima, sve više raste i o čemu će se ministri vanjskih poslova europske petnastorice u ponedjeljak također izjašnjavati njemački je plan od sedam točaka za trajno rješenje izraelsko-palestinskoga sukoba.
Njemački plan, koliko je o tomu do sada procurilo u javnost, predviđa trenutačno priznavanje palestinske države, povlačenje svih postrojba izraelske vojske sa Zapadne obale i iz pojasa Gaze, raspuštanje židovskih naselja na palestinskim područjima, te završetak pregovora o konačnome razgraničenju Izraela i Palestine tijekom dvije godine. Pregovore bi se vodilo pod međunarodnim nadzorom, a istodobno bi tekla i opsežna akcija rekonstrukcije palestinskih područja, te bi se provodio plan područnoga razvoja.
No, i njemački plan treba suglasnost svih u EU-u. Kako neslužbeno doznajemo, protivi mu se Velika Britanija. Razlog? Britanci ne bi željeli na nešto tako nesigurno trošiti novac. Uz to, njemački je plan prilično nedorečen. Nije, naime, uopće poznato što on nudi Izraelu, kako bi ga se privuklo da uz taj plan pristane.
Što se tiče kažnjavanja Izraela, Njemačka i Italija se zbog povijesnih razloga tome snažno protive, a za suspenziju ugovora o pridruživanju potrebna je suglasnost svih država članica EU-a. I sam je Prodi napomenuo da se na Vijeću o pridruživanju - usprkos većinskome zahtjevu zastupnika u Europskome parlamentu za suspenzijom ugovora - Izraelu ne bi zaprijetilo gubitkom povoljnoga položaja njegove robe na europskome tržištu, nego ga samo "prijateljski i partnerski" upozorilo da ne smije kršiti međunarodne norme ponašanja.
Zašto su europske zemlje glede Izraela jače na riječima nego na djelu objašnjava i podatak da je robna razmjena EU-a i Izraela lani dosegla 45 milijarda dolara, od toga na europski izvoz otpada 25 milijarda. Oko 95 posto te razmjene oslobođeno je carina i drugih novčanih davanja.
BRUXELLES Stojan de Prato
