Predsjednik Venezuele Nicolàs Maduro od 2016. je i predsjednik pokreta nesvrstanih zemalja, koje se, barem do sada, nisu izjasnile o dubokoj političkoj i ekonomskoj krizi u toj južnoameričkoj državi s 32 milijuna stanovnika i većim naftnim rezervama od Saudijske Arabije.
O tome što bi Maduro trebao učiniti izjasnile su se glavne europske države, odnosno traže da u roku od tjedan dana raspiše izbore koji trebaju zadovoljiti demokratske standarde. Španjolska premijera Pedra Sancheza najavila je priznavanje predsjednika parlamenta Juana Guaidòa kao predsjednika Venezuele ako ne budu sazvani izbori.
Ujedinjena Europa
Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je održavanje slobodnih i transparentnih izbora u roku od osam dana, jer će u suprotnom priznati Guaidòa kao predsjednika, a identično stajalište zauzela je i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Velika Britanija smatra da je Guaidò prava osoba da vodi Venezuelu, kazao je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt te dodao da London podupire stajališta SAD-a, Kanade, Brazila i Argentine koji također žele da Maduro odstupi.
Rusija je za stanje u Venezueli optužila SAD. Ponovno se otvorio blokovski rat. U Venezueli je u tijeku pokušaj udara koji vodi SAD, optužba je Moskve na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a sazvanog u subotu da razmotri venezuelsku krizu. Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzja pokušao je najprije zaustaviti sastanak Vijeća sigurnosti držeći da stanje u Venezueli nije prijetnja miru u svijetu, ali je onda izravno napao SAD.
Reagirao je, dakako, američki državni tajnik Mike Pompeo koji je kazao da je “Madurov režim potlačio svoj narod” primoravši ga na bijeg i destabilizaciju cijele regije. SAD je uz venezuelski narod i traži da se u Venezueli održe slobodni izbori što je prije moguće, naglasio je Pompeo te je pozvao sve države da se svrstaju uz slobodu jer – ili će se suprotstaviti Maduru ili će nastati kaos.
Maduro (na slici) je najavio da neće nikada odstupiti s položaja i oporbenjake je nazvao “klaunovima”. Potvrdio je da američki diplomati moraju napustiti veleposlanstvo u Caracasu. No, Maduro je za predsjednika izabran na nedemokratskim izborima održanima 2018., čiji rezultat nisu priznale mnoge države.
Naime, venezuelski Vrhovni sud (TSJ) isključio je iz utrke za predsjednika sve oporbene stranke pa je Maduro praktički pobijedio i prije izbora. SAD, Europska unija i 14 država američkog kontinenta prijavili su TSJ kao antidemokratski organ jer je iz izborne utrke isključio oporbenu koaliciju 20 stranaka Mesa de la Unidad Democrática (MUD) na osnovi odluke nacionalnog izbornog vijeća (CNE).
To vijeće iznijelo je da su unutar koalicije MUD političke organizacije koje se navodno nisu korektno prijavile u izbornim registrima pa prema tome ne mogu biti prisutne na istom biračkom listiću oporbenog kandidata. CNE je precizirao stranku Voluntad Popular oporbenjaka Leopolda Lopeza (na slici), koji se suprotstavljao i Hugu Chavezu, pa je osuđen i na 14 godina zatvora.
Lopez se sam povukao s lista, ali oporbi ipak nije dopušteno sudjelovanje na predsjedničkim izborima. Madurova pobjeda bila je programirana, a Venezuela više nije smatrana demokratskom državom. Maduro, nasljednik socijalističke ikone kakav je bio Hugo Chavez, učvrstio je svoj diktatorski režim.
Isključivanje oporbe ministrica za vanjsku politiku Europske unije Federica Mogherini nazvala je novim kršenjem pravednih izbora, a Macron je govorio o daljnjem rastu autoritarizma. SAD nije priznao rezultate izbora jer oni nisu bili slobodni, pravedni i transparentni.
Što se sada može dogoditi, odnosno je li moguće izbijanje građanskog rata u Venezueli?
Agencija Reuters objavila je da su u Venezuelu stigli ruski plaćenici (contractors) da bi branili Madura. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov jednostavno je kazao da nema takve informacije. Prema Reutersu, u Venezuelu su došli pripadnici vezani za skupinu bivših vojnika nazvanu “Wagner”, koji su već djelovali u Siriji uz predsjednika Bashara al-Assada te u Ukrajini uz proruske paravojnike.
Skupina “Wagner” navodno je vezana za režim ruskog predsjednika Vladimira Putina. Angažiranje plaćenika umjesto pravih vojnika zapravo “pokriva” onoga za koga rade, odnosno Maduro bi mogao kazati da nema nikakve veze s njima. Ruski plaćenici u Venezuelu su stigli, navodno, zrakoplovom iz Kube s kojom je Rusija tradicionalno u uskoj vezi. Ne zna se koliko ih je stiglo, ali govori se o oko 400 plaćenika.
Nakon pada diktatorskog režima Marcosa Péreza Jiméneza 1958. godine u Venezueli su se smjenjivale demokratski izabrane vlasti. Péreza Jiméneza svrgnula je vojna hunta na čelu s generalom Wolfgangom Larrazábalom te je počelo vrijeme demokratski izabranih predsjednika (Rómulo Betancourt, Rafael Caldera, Raúl Leoni, Luis Herrera Campins, Jaime Lusinchi, Carlos Andrés Pérez, Hugo Chávez, Nicolás Maduro, čiji se reizbor smatra nedemokratskim).
Maduro je sklopio više ugovora s Kinom koja je posudila Venezueli milijarde dolara. Kina je drugi trgovinski partner te zemlje koja, pak, u azijsku zemlju izvozi naftu.
Kina ulaže u Venezuelu iz strateških, a ne ideoloških razloga, smatra Mark Jones, stručnjak za pitanja Južne Amerike koji radi u Baker Institutu (think tank pri sveučilištu u Hustonu). Venezuela je iz Kine uvezla oružje, među kojim i blindirano vozilo Norinco VN-4 koje je Madurov režim upotrijebio i protiv prosvjednika 2014. i 2015. godine.
Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava prijavile su brojna nasilja nad prosvjednicima, pa i silovanja. Pravni sustav izmijenjen je da bi ušutkao disidente te da bi se preko vojnog sudstva progonilo civile. Maduro je nastavio s ekonomskim politikama svojega prethodnika Cháveza te je od 2014. godine venezuelsko gospodarstvo u krizi.
Pospješili korupciju
Uvedeni su i različiti tečajevi, a inflacija je rasla. Za uvoz je bila potrebna strana valuta, odnosno dolar, koju tvrtke nisu imale i nisu mogle kupovati sirovine pa su propale. Maduro je, dakako, osudio kapitalizam za venezuelski ekonomski krah.
Kako bi ublažio tragično stanje pučanstva, a više od 50 posto stanovništva živi ispod razine siromaštva, Maduro je uveo lokalne odbore za opskrbu i proizvodnju (CLAP) koji su dijelili pakete, nazvane combo, s hranom za obitelji. Ti su odbori pripremali hranu koja je trebala zadovoljiti potrebe prosječne obitelji na mjesec dana, ali je u paketima bilo nedovoljno prehrambenih proizvoda. Taj program distribucije otvorio je i nove mogućnosti za korupciju koja zapravo vlada u cijeloj državi.
CLAP-ovi su koristili pravo na opskrbu i na koncu su prodavali hranu po višoj cijeni.
U Venezueli nedostaje hrane, lijekova, a oko 1,5 milijuna ljudi u posljednjih se nekoliko godina iselilo iz države. Madurov režim jedina je prepreka normaliziranju stanja u Venezueli, ali on nema namjeru odstupiti jer sebe smatra predstavnikom naroda. Puna su mu usta “naroda” u čije ime, kaže, djeluje. Diktatori se obično pozivaju na narod kada ne žele da im se kritiziraju odluke.
>> Pogledajte video specijal o Angeli Merkel
Fašistički koljač,diktator Maduro mora pasti.Smrt Komunizmu!