Otkad je 1989. preuzeo upravu Banjalučke biskupije, biskup Franjo Komarica uglavnom se suočava s progonom katolika. Tijekom cijelog rata najveći dio njegove biskupije bio je pod kontrolom srpskih vojnih snaga izložen sustavnom uništenju i etničkom čišćenju.

U tom najtežem razdoblju Komarica je, zajedno sa svojim svećenicima, redovnicima i redovnicama, bio jedina moralna zaštita i materijalna potpora obespravljenom katoličkom pučanstvu. I dugo nakon rata uz pomoć biskupijskoga Caritasa pomagao je preostalim malobrojnim katolicima, ali i drugim ugroženim ljudima na tome području.

Iako je njegova biskupija godinama kao bazen bez vode, Komarica nikada nije posustao. Prije dvije godine uspio je u sjedište biskupije dovesti i papu Ivana Pavla II. Tom je prilikom opalio “pljusku” vrhu Republike Srpske koji je sjedio u prvom redu tijekom svečane mise na Petričevcu, prozvavši ga zbog toga što katolicima nisu stvoreni uvjeti za povratak. No ni nakon ove lekcije nitko se iz vlasti RS-a nije udostojio pomoći izbjeglicama.

Tijekom 2005. banjalučki je biskup vodio brojne diplomatske razgovore s veleposlanicima akreditiranima u BiH oko problema u toj biskupiji. Često je bio i na terenu. Tamo se samo mogao uvjeriti u ono što već gotovo 15 godina stoji na mjestu - većina crkvenih objekata i dalje je porušeno, a broj vraćenih katolika toliko je mizeran da se može govoriti o odumirućoj biskupiji.

Koncem godine Komarica je uputio oštru Promemoriju predsjedniku Republike Srpske Draganu Čaviću. U njoj je žestoko zamjerio što entitetske vlasti još uvijek ništa nisu učinile na ravjetljavanju slučajeva otetog svećenika Ratka Grgića i člana pastoralnog vijeća Banjalučke biskupije Marijana Vištice. Zamjerio je i što vlasti nisu nimalo pomogle da se barem djelomično pomogne obnoviti dio od čak 97 posto porušenih i teško oštećenih crkvenih objekata, niti da se vrati više od tri posto prognanog katoličkog pučanstva.

Zahvaljujući naporima biskupa Komarice koncem je godine Banjalučka biskkupija osnovala Europsku akademiju koja u programu ima zacrtano očuvanje i zaštitu okoliša, odgoj i obrazovanje, te gospodarsku etiku.

Nagradu za ljudska prava “Franz-Werfel_Menschenrechtspreis” biskup Franjo Komarica primio je 25. lipnja prošle godine u crkvi sv. Pavla u Frankfurtu na Majni. U ime njemačke zaklade “Centar protiv progona” nagrada mu je uručena zbog hrabrosti koju je iskazao u teškim vremenima etničkog čišćenja u BiH. “Od početka rata u BiH bio je branitelj ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, te glasnik za obespravljene. Podjednako se zauzimao za katolike, muslimane i za pravoslavne”, rečeno je u obrazloženju nagrade. Proteklih je godina također dobio na desetke međunarodnih i domaćih nagrada.

Kad je pred božićne blagdane Doris Pack posjetila Banja Luku, Komarici je kazala da je svjesna kako vlasti onemogućuju povratak katolika u biskupiju. Izrazila mu je nadu da će dolaskom novog Viskog predstavnika doći do odlučnijeg pomaka nabolje u procesu povratka. Pack je bila zadivljena onime što je biskup, unatoč golemim problemima, uradio u biskupiji, naročito na području obrazovanja.

23

ZAVRŠILO 'MINUS 20'

Hrvatska doživjela debakl, teško smo poraženi od BiH u ključnoj utakmici za odlazak na EP

12

Infrastrukturno povezivanje

BiH tvrtka gradi brzu cestu kroz Hrvatsku, ovo je strateška dionica, evo kad će biti završetak radova

3

PUTOVANJE KOJE ME PROMIJENILO

Ana Brdarić Boljat: Bili smo uvjereni da ćemo jesti za relativno male novce. No prevarili smo se

Roditelji na oprezu

Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema

Muško zdravlje

S ovim neugodnim problemom susrela se trećina muškaraca u svijetu, a ignoriranje dovodi do ozbiljnih problema

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’