Nakon što je višetjedna saga o sudjelovanju ili nesudjelovanju prva dva hrvatska časnika, od njih ukupno pet, u NATO-ovoj misiji za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) dovela do posvemašnjeg usijanja na domaćoj političkoj sceni, što je uključivalo svu moguću verbalnu kratkometnu i dalekometnu paljbu između Pantovčaka i Banskih dvora, ali i između vladajućih i oporbe u Saboru, pa onda i odluke predsjednika države Zorana Milanovića da načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomiru Kundidu zabrani dolazak na dvije sjednice saborskog Odbora za obranu na tu temu, kao i odgađanja glasanja o istome, danas se dogodilo ono što je dodatno zažarilo cijelu ovu priču. Na poziv vladajućih, koje predvodi premijer Andrej Plenković, u Sabor je, točnije na zajedničku sjednicu saborskog Odbora za vanjsku politiku i izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, stigao zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge. Prvotno je bilo zamišljeno da on dođe na saborski Odbor za obranu, koji se ionako već bavio ovom temom, ali čelnik toga Odbora SDP-ov Arsen Bauk odbio je sazvati sjednicu na koju su vladajući namjerili dovesti drugog čovjeka NATO saveza. Stoga su mu, brzinskom promjenom plana, domaćini danas bili Odbor za vanjsku politiku i saborsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
Bahmut me podsjeća na Vukovar
– Cijenim što ste me pozvali. To je važan element našeg savezništva. Važno nam je da dopremo do nacionalnih parlamenata o tome što NATO radi. Prije 32 godine priključio sam se NATO-u u Bonnu i bio sam zadužen za bivšu Jugoslaviju kada je započeo rat na ovom području. Bilo je to dramatično razdoblje, svjedočio sam događajima u Hrvatskoj koja je postigla svoju neovisnost i slobodu, i to poštujemo. Jako sam dobro upoznat sa situacijom u Hrvatskoj i slike koje danas vidim iz Ukrajine ponekad me podsjećaju na Hrvatsku iz 1991. Slike iz Bahmuta podsjećaju me na Vukovar i tadašnje civile u Vukovaru koji su patili. Drago mi je da vas uime glavnog tajnika NATO-a mogu obavijestiti o svemu. Nisam ovdje došao držati nikakve lekcije niti govoriti s visoka. Odlučili smo uspostaviti novu NSATU misiju za sigurnosnu potporu Ukrajini i nova zapovjedna baza NATO-a smještena je u Wiesbadenu. NSATU će djelovati samo unutar Euroatlantskih integracija. NSATU će imati časnike za vezu s Ukrajinom i nekoliko njih putovat će privremeno u Ukrajinu, no svaka zemlja može odlučiti hoće li i ona slati svoje časnike u Ukrajinu. Ali ti časnici neće sudjelovati u borbi, oni će biti samo časnici za vezu. NATO neće postati strana u sukobu i NATO neće pružati logističku potporu izvan teritorija zemalja članica NATO-a. Neće biti NATO-ovih snaga u Ukrajini, postojat će samo časnici za vezu koji će odlaziti u Ukrajini, i to će biti privremeni odlasci. Ponavljam, NSATU će djelovati u zemljama članicama, bit će samoodrživ i u skladu s poveljom UN-a. NSATU neće učiniti NATO stranom u sukobu. NATO nije strana u sukobu i svima nam je cilj da ne postanemo strana u sukobu. Hrvatska je već poslala pomoć Ukrajini i time nije postala strana u sukobu. Nikako vam ne želim govriti što morate ili ne morate učiniti, to je suverena odluka svakog parlamenta i svake države, to je odluka vaše zemlje, a svaka zemlja može staviti posebno nacionalno ograničenje da njeni časnici ne smiju, niti privremeno, otići u Ukrajinu – uvodno je Ruge kazao na sjednici.
VEZANI ČLANCI:
No neposredno prije dolaska u Sabor, zamjenik glavnog tajnika NATO-a sastao se s premijerom Plenkovićem, a uoči same sjednice na njenu se temu, kao i na Rugeov dolazak pred saborske zastupnike i zastupnice, od kojih su neki odbili doći kako bi čuli što to o NSATU misiji ima za reći predstavnik NATO saveza, još jednom osvrnuo predsjednik Sabora Gordan Jandroković naglašavajući što će to značiti ako Sabor na kraju glasanjem odbije odluku o sudjelovanju Hrvatske u NSATU misiji.
– Ne donese li Hrvatski sabor odluku u sudjelovanju u NSATU aktivnosti, Hrvatska će se svrstati na stranu malobrojnih zemalja koje narušavaju zajedništvo demokratskog svijeta kada je u pitanju potpora Ukrajini i jedinstvo NATO saveza. Strategija je Moskve razbijanje jedinstva zemalja demokratskog zapadnog svijeta i NATO saveza. Cilj Rusije je razbiti to jedinstvo – kazao je Jandroković na konferenciji za medije nakon sjednice Predsjedništva Sabora ističući kako je Hrvatska davno odlučila biti dio i EU-a i NATO-a, što znači da su oni naši partneri.
Čvrsto zaleđe
– Ne kažem da svi koji su protiv odluke o NSATU misiji svjesno igraju za Rusiju, ali ako na kraju ne potvrdimo tu odluku, u konačnici će najzadovoljniji biti upravo Rusi i Rusija. I zato zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge ovdje ne dolazi samo zbog političkih stranaka nego i zbog građana kako bi čuli kako NATO gleda na tu aktivnost i što je istina. Odnosno, da se Hrvatska ne uključuje u ratni sukob s Rusijom i da hrvatski časnici neće ići u Ukrajinu. Želimo i da oporba, budući da ne vjeruje Vladi, HDZ-u i partnerima, čuje to od nekoga tko se time bavi – pojasnio je Jandroković prije same sjednice ocjenjujući da su pojedini zastupnici s neprimjerenim podcjenjivanjem, na primitivan i provincijalan način, govorili o Rugeu.
– Mi šaljemo kuda želimo ići i koji je naš smjer. Da su tako kako se sad ponašaju pojedini političari ponašali naši prethodnici 90-ih, ne bismo ostvarili nijedan cilj, niti bismo bili suverena, samostalna i demokratska država, niti bismo ušli u EU i NATO – kazao je Jandroković dodajući da je u našem susjedstvu nekoliko zemalja koje su vrlo bliske s Rusijom i ne znamo što će se događati u idućim mjesecima, ali je naš interes i dalje imati čvrsto zaleđe.
GALERIJA Helikopteri nad gradom i oklopna vozila: Traje lov na pomahnitalog ubojicu, pogledajte nestvarne prizore iz Austrije
Ovo je prodavanje magle da se prikrije stvarna pozadina sukoba Predsjednika Republike i vladajućih. Uopće se ne radi o problemu odlaska dva časnika u sastav NATO snaga u Njemačku. Ako nije bio problem usuglasiti se i izglasati slanje hrvatskih vojnika u 12 drugih misija širom svijeta, na zadatke na kojima mogu stradati, ne bi ni slanje dvojice časnika u Njemačku bio problem. Problem je što Vlada ne provodi konzultacije s Predsjednikom Republike oko vanjske politike, što je obvezna po Ustavu i što znači da time kontinuirano krši Ustav. I to traje od kad je izabran za Predsjednika. Dok se to ne shvati i ne promijeni neće biti pomaka. Ovaj problem imat će i budući predsjednik ili predsjednica osim ako prihvati da ga se isključi iz donošenja odluka za koje po Ustavu treba koordinacija i suglasnost Vlade i Predsjednika Republike (vojska, obavještajna zajednica, imenovanje veleposlanika, sudaca Ustavnog suda i sl.). U međuvremenu pomoć Ukrajini kako vojna tako i financijska, humanitarna i druga, kontinuirano se pruža i to nije problem. Resursi se troše na prazne diskusije i prepucavanja, umjesto da se govori kako provesti nužne reforme u društvu da nam iz Hrvatske ne ode još 400.000 mladih, koliko je otišlo u zadnjih deset godina.