Povodom saslušanja kandidata za potpredsjednika EK i povjerenika za digitalno zajedničko tržište Andrusa Ansipa, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) upozorila je Komisiju na niz regulacija koje su potrebne kako bi se potrošači na internetu osjećali sigurno i uživali jednaka prava.
- Gospodin Juncker je prilikom reorganizacije nove Komisije poseban naglasak stavio na zajedničko digitalno tržište kao jedan od najvažnijih resora. Potpuno podržavam taj potez jer je očigledno da je razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije odavno nadrastao postojeću regulativu EU - kazala je Borzan, prenosi njen ured.
Istraživanje koje je provela Europska udruga potrošača je pokazalo da je, prilikom kupovine na internetu, čak 62% građana EU zabrinuto oko mogućnosti da budu prevareni, 59% ih ne zna što bi učinilo ako dođe do problema prilikom kupovine, a 49% ih se boji da im kupljeni proizvod nikada neće biti isporučen. Prema istraživanju EK, procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijarde eura na godinu.
- Tu je i dodatan problem što određene države članice EU nemaju pristup nekim uslugama on-line trgovine. Čak 24% kućanstava EU ima onemogućen pristup nekim internet sadržajima. Smatram da je tu riječ o direktnoj diskriminaciji određenih potrošača. U Hrvatskoj putem interneta kupuje oko 25% potrošača što je za 20-ak posto manje od europskog prosjeka, i to možemo objasniti kao jednu od posljedica diskriminacije na digitalnom tržištu - kaže Borzan.
Kao zamjenska članica u Odboru za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača, zastupnica u EP Biljana Borzan je pitala Komisiju na koje točno načine će modernizirati EU regulativu da se osigura ravnopravnost i zaštita potrošača.
Istaknula je problem implementacije Direktive o uslugama koja jasno zabranjuje diskriminaciju na osnovi mjesta prebivališta. Međutim, primjer internet kupovine gdje se 75% građana osjeća diskriminirano prema mjestu prebivališta, jasno dovodi u pitanje njenu efikasnost. Također, susrećemo se s problemom zastarjelih direktiva poput Direktive za prodaji i pravnim jamstvima (Directive for Consumer Sales and Legal Guarantees) iz 1999. godine. Uz to, postoje relativno nove direktive koje nisu pokrile izazove digitalnog doba. Kao primjer Borzan navodi Direktivu o pravima potrošača iz 2011. koja nije regulirala važne elemente poput jamstava na usluge niti uvela moderne mehanizme za regulaciju digitalnih proizvoda.
U odgovorima na pisana pitanja koja su mu postavili članovi Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, kandidat za povjerenika Ansip prioritetom smatra povjerenje potrošača. Ističe kako želi da potrošači vjeruju web-mjestima i digitalnim uslugama bez obzira odakle EU oni potječu. Navodi kako će ključni element njegove strategije jedinstvenog digitalnog tržišta biti modernizacija i pojednostavljenje propisa o zaštiti potrošača za internetske i digitalne kupnje.
>>Borzan pitala kandidata: Kako ćete se nositi sa izazovima 21. stoljeća?
>>'Multinacionalne kompanije jednakim oglašavanjem obmanjuju potrošače'
hrvatska je diskriminirana jer je u EU predstavljaju ovakve spodobe... liječnica partijka.... kuži se u sve. Kao i stranačka joj kolegica Petrović Jakovina koja je iz faxa uskočila u Sabor, pa u ministarski krevet pa u Brisel....