Čak 94,5 posto hrvatskih građana primijetilo je kako se proizvodi smanjuju dok cijena ostaje ista, a 66 posto kako je i kvaliteta usluga za istu cijenu značajno pala. Pokazalo je to istraživanje hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan.
Niz primjera
- U vrijeme visoke inflacije, multinacionalke pokušavaju račun ispostaviti građanima i to na vrlo podmukao način smanjujući ambalažu ili kvalitetu proizvoda. Prema mom istraživanju, čak 94,5 posto građana je primijetilo smanjenje gramaže pojedinih prehrambenih ili higijenskih proizvoda dok su cijene ostale iste. Neke države poput Francuske, Belgije ili Mađarske se pokušavaju boriti kroz nacionalne zakone jasnije ukazujući potrošačima na promjene - kaže Biljana Borzan.
Potrošačke udruge kao primjere ističu Lipton Ice Tea, koji se smanjio s pakiranja od 1,5 litre na 1,25 litre, hranu za bebe Nestle Guigoz koja je sa 900 grama spala na 830 grama. U Njemačkoj je pak margarin Rama proglašen prevarom godine jer je pakiranje sa 500 grama spalo na 400 grama. Tako je zapravo, ističe se, poskupio za 25 posto.
VEZANI ČLANCI:
- Uz šrinkflaciju na tržištu se pojavio i potencijalno opasan noviji fenomen - skimpflacija. Riječ je o smanjenju kvalitete proizvoda u cilju zadržavanja iste cijene. Tako je početkom rata u Ukrajini suncokretovo ulje zamijenjeno manje kvalitetnom palminim jer ovo nije bilo dostupno. Međutim, kada se suncokretovo ulje vratilo na tržište, proizvođači su nastavili koristiti jeftiniju varijantu. Jeftiniji sastojci uglavnom znače i manje zdravi sastojci pa samim time takve izmjene dugoročno mogu imati štetne posljedice na zdravlje ljudi - objašnjava Borzan.
Niža kvaliteta hrane
Potrošački centri diljem EU prijavljuju smanjenje kvalitete hrane, ali i odjeće i higijenskih proizvoda.
- Čak 76 posto naših građana je primijetilo pad kvalitete prehrambenih ili kozmetičkih proizvoda kojima su vjerni. Takve promjene u sastavu često se ni ne navode na pakiranju. Uz to, 66 posto građana je primijetilo i pad kvalitete usluga. Tako primjerice za istu cijenu dobijete puno manje opcija i sadržaja kada kupujete hotelski smještaj, ulaznice za događanja ili pak kad sjedite u restoranu ili kod kozmetičara. Riječ je o varanju građana kako bi se teret krize opet prebio preko njihovih leđa. Obje prakse treba staviti na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi u EU - zaključuje Biljana Borzan. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 806 ispitanika, u prosincu 2023. i siječnju 2024. godine, a agencija je Hendal.
GALERIJA U Splitu otvorena najviša građevina u Hrvatskoj: 'Sreća da ovaj toranj nije postojao kad sam osvojio Wimbledon'
Nutelina rides again... 😂😂😂