Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je jučer izmjene Izbornoga zakona koje su predložile hrvatske stranke kako bi se onemogućilo da, u odnosu na Hrvate, mnogobrojniji Bošnjaci i Srbi na izborima biraju političke predstavnike i uspostavljaju vlast bez volje toga naroda, no na konačnu potvrdu tih promjena morat će se pričekati jesen kada o tim izmjenama bude glasovao donji, Zastupnički dom Parlamenta BiH u kojemu većinu imaju bošnjačke stranke koje se pak protive takvim izmjenama zakona.
Podrška iz Zagreba
Hrvatski državni vrh, Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković u više navrata istaknuli su da su izmjene Izbornog zakona ključne za osiguranje jednakopravnosti sunarodnjaka u BiH.
Petorici hrvatskih izaslanika okupljenima oko Hrvatskog narodnog sabora BiH u Domu naroda BiH jučer su se priključila i trojica srpskih izaslanika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, dvojica srpskih izaslanika iz SDS-a bila su suzdržana, a svih petero bošnjačkih izaslanika glasovalo je protiv ovih izmjena.
U dva navrata bošnjačke su stranke doslovno testirale strpljenje Hrvata te su nametnule Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva, iako za njega gotovo nitko nije glasovao u većinskim hrvatskim općinama i područjima. Slično je i s vlasti u Federaciji BiH. Najvažnije izmjene Izbornog zakona BiH odnose se upravo na način biranja izaslanika u nacionalno koncipirani Dom naroda BiH, izbor tročlanog državnog Predsjedništva (po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin) te način biranja vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.
– Hrvatima nitko neće moći birati predstavnike kao što neće moći ni Srbima i Bošnjacima, bio to Dom naroda ili Predsjedništvo – rekao je nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović. Izborni zakon stalno je mjesto prijepora između hrvatske i bošnjačke strane u BiH. Tektonske poremećaje oko osjetljivih balansa uspostavljenih prekidom rata u Daytonu 1995. godine poremetila je međunarodna zajednica 2000. godine kada je izmijenila odredbe Izbornog zakona oko načina biranja izaslanika za Dom naroda.
To je omogućilo brojnijim Bošnjacima da izbornim inženjeringom i manipulacijama već te godine uspostave vlast u hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH bez hrvatskih stranaka za koje je glasovalo više od 95 posto tog naroda. Mehanizam za tu manipulaciju dolazi iz činjenice da su birali/nametali Hrvate kao izaslanike u Dom naroda iz županija u kojima zapravo Hrvati i ne žive. Tako je po prijašnjim odredbama Izbornog zakona, primjerice Bosansko-podrinjska županija birala jednoga izaslanika Hrvata u Dom naroda federalnog Parlamenta iako tamo slovom i brojem žive 23 Hrvata.
Prijeti blokada sustava
Identičan broj – jednoga izaslanika bira i Posavska županija u kojoj živi 40.000 Hrvata. Ustavni sud nedavno je najprije osporio, a onda i izbrisao odredbe Izbornog zakona koje su omogućavale da Bošnjaci izaberu svojih šest Hrvata i nakon toga uspostave vlast u Federaciji BiH.
– U slučaju odbijanja izmjena Izbornog zakona, BiH bi došla u potpunu blokadu i destabilizaciju. Mi se, zalažemo za BiH, državu tri jednakopravna suverena konstitutivna naroda i ostalih građana. Nadam se da će i „probosanski patrioti“ shvatiti da je to i bošnjački vitalni nacionalni interes – poručio je Božo Ljubić, zastupnik koji se i obratio Ustavnom sudu.
Bakir je sovinista .za vrijeme rata je sa obitelji bio u hrvatskoj kao dezerter. Pomozi sirotu na svoju sramotu.