Megaministarstvo koje vodi Božidaru Kalmeti ne ostavlja puno slobodnog
vremena, a u turističkoj sezoni, koja se upravo zahuktava, bit će ga
još i manje. S optimizmom najavljuje sezonu, a za Hrvatsku kaže da će u
sljedećih nekoliko godina biti jedna od elitnih turističkih destinacija
u kojoj će biti visokokvalitetni hoteli, zanimljiv noćni život,
razvijen sportski turizam... I, kaže, i dalje će je voditi
HDZ.
Je li vam kao ministru i prometa i
turizma dvostruko neugodno kad vidite kolone turista kako čekaju pred
tunelima Mala Kapela i Sveti Rok?
– Nije dvostruko, ali malo jest. No, ako u koloni ima puno automobila,
znači da ima i puno turista, što me kao ministra turizma čini
zadovoljnim.
Onima koji se kane vratiti utjeha može
biti vaša najava da će za koju godinu biti otvorene i druge cijevi tih
tunela. Kad će to biti i koliko će stajati?
– Cijevi su probijene, treba ih dovršiti i pustiti u promet. Za to je
potrebno oko 600 milijuna kuna. Do kraja sljedeće godine počet će
radovi na njima, a najkasnije do 2010. bit će prohodne.
Zašto radove planirate tek za kraj
2007.?
– Računica pokazuje da isplativost tih cijevi počinje kad je prosječni
godišnji promet oko 12.000 vozila na dan. Vjerujem da ćemo dogodine to
dostići.
S obzirom na to da su 2007.
parlamentarni izbori, moguće je i da te cijevi nećete pustiti u promet
vi, nego ministar iz neke druge stranke.
– Ne znam hoću li ih otvoriti ja kao ministar, ali da će to biti
ministar iz HDZ-a, sasvim sam uvjeren. Pobijedit ćemo i na sljedećim
izborima, jer HDZ i Vlada predvođena premijerom Sanaderom, koji se
pokazao kao odlučan, europski premijer, kapacitet je koji može dugo
voditi zemlju. HDZ ima snage da uvede Hrvatsku u EU i pretvori je u
zemlju visokog standarda i socijalne osjetljivosti. Ja činim sve što
mogu da takvu politiku promoviram. Duboko sam uvjeren da je to pravi
put.
Budući da će autocesta prema Rijeci
biti završena 2008., znači da najkasnije 2010., kad u cijelosti budu
otvoreni tuneli, više neće biti čepova?
– Tako je, ali stranci su navikli na ljetne špice. Oni znaju da ih, kad
krenu na odmor, čekaju gužve i u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj...
Dakle, više dramatiziramo mi nego oni?
– Tako je. Iskustva s autoceste to potvrđuju, jer kad djelatnici HAC-a
žele preusmjeriti turiste kako bi ih poštedjeli gužve, oni često odbiju
jer se, kažu, žele voziti autocestom i nije im problem čekati.
Gradnja pelješkog mosta jedan je od
prioriteta premijera Sanadera, ali oporba kaže da je to jedno od
HDZ-ovih Potemkinovih sela.
– Svi koji to govore ljubomorni su na ovu vladu zato što će to i
napraviti. Postavljati pitanja o isplativosti mosta i unaprijed brojiti
koliko će vozila njime prolaziti promašeno je. Nema te cijene koju bilo
koja zemlja ne bi platila kako bi spojila svoj teritorij. Da ne govorim
da će cijeli taj kraj doći u povoljniji gospodarski položaj nego što je
danas. Već najava gradnje mosta povećala je tamo vrijednost nekretnina.
Kod mosta je jedino dvojbeno pitanje neškodljivog prolaza, o čemu
želimo postići suglasnost s BiH. RH ima pravo spojiti državni teritorij
preko svojih unutarnjih morskih voda, ali je jasno i da mora BiH
pustiti neškodljivi prolaz. U međunarodnom pravu to regulira labilna
definicija koja kaže da se mora osigurati neškodljiv prolaz za brodove
razumne veličine. Sad se dogovaramo što je razumna veličina.
Gradnja mosta ovisi isključivo o tome
hoće li HDZ pobijediti na izborima. Jer, stav je SDP-a, vaše najjače
konkurencije, takav da od mosta neće biti ništa ako on osvoji vlast.
– SDP je sam sa sobom u sukobu. Njegovi ljudi na jugu Hrvatske
apsolutno su za gradnju mosta. No, SDP i inače ne vidi dalje od
Zagreba. Trebao bi malo doći na Pelješac, Korčulu, upitati stanovništvo
i poduzetnike što misle o mostu.
Ako je potpora mostu na terenu tolika,
HDZ se ne mora bojati za izborni rezultat u X. izbornoj jedinici.
– HDZ se ni inače ne boji za svoj rezultat, ali mi u taj projekt ne
ulazimo zbog izbora. Zapravo još nisam čuo argumente protiv gradnje
toga mosta.
Kažu da je to bacanje novca.
– Ludost je promatrati taj most samo iz financijske perspektive. Naš je
teritorij podijeljen i mi ga moramo spojiti, a gospodarski efekti bit
će veliki. Pa slobodne zone u Dugopolju ne bi nikad bilo da onuda nije
prošla autocesta, a sad je jedna od najboljih u Hrvatskoj.
Kakva će biti turistička sezona?
– Hrvatska u posljednje dvije, tri godine doživljava turistički bum.
Najavili smo da će ova sezona biti na razini prošle ili do dva posto
bolja kad je riječ o broju dolazaka i noćenja. No, još je važnije da
financijski bude bolja nego lani. Hrvatska ne može povećavati broj
turista unedogled. U turizmu moramo ubirati više prihoda, a za to
moramo obogatiti sadržaj.
Jeste li zadovoljni obogaćivanjem
ponude?
– Zadovoljan sam ulaganjima u smještajne kapacitete. Imamo procvat
malih obiteljskih hotela. Veseli me ulaganje u hotele s više zvjezdica
koji se najbolje prodaju. Uskoro potpisujemo koncesijski ugovor o
gradnji prvog terena za golf u Istri.
Ekolozi tvrde da će se prekomjernim
brojem terena za golf uništiti priroda u Istri i Dalmaciji. Koji je
optimalan broj za zemlju kakva je Hrvatska?
– Golf igrališta ne uništavaju prirodu, a gradnja apartmana uz njih,
koje se svi boje, nije prijetnja. Ministarstvo zaštite okoliša zadalo
je takve parametre da se to ne može dogoditi. Golf je Hrvatskoj
potreban, ali nam ne treba 50 terena koliko su jedinice lokalne
samouprave predvidjele. Dovoljno je 20 terena u cijeloj zemlji.
Utječe li privatizacija turističkih
tvrtki na kvalitetu gostiju? Ljudi u mjestima u kojima su hotele
kupili, na primjer, Mađari žale se da gosti koje dovode ne troše.
– Naravno da utječe. Težimo tome da Hrvatska bude destinacija s četiri
zvjezdice i zato želimo privatizacijom privući tvrtke koje su
turistički brandovi jer dovode dobru klijentelu. No, svaki je gost
dobrodošao i sigurno je da nećemo zatvoriti vrata onima koji prema
nečijem kriteriju nisu dovoljno bogati.
Kako ste se osjećali kad je sa
zadarskih zidina skinut plakat s likom generala Gotovine? Postavljen je
dok ste bili gradonačelnik, a Zadar je u vrijeme Račanove vlasti slovio
kao zadnji bedem obrane generala Gotovine.
– O generalu Gotovini mislim isto što i onda. Živio sam u Zadru, bio
sam vojnik i znam da su njegove ratne zasluge nemjerljive. Za mene su
Gotovina, Markač, Čermak i Ademi heroji Domovinskog rata. Vrlo mi teško
pada sve što se danas događa s njima, ali sam uvjeren da će istina
pobijediti.
No, iz pravničkih se krugova može čuti
da je neizvjesno hoće li se vratiti iz Haaga kao slobodni ljudi.
– Uvjeren sam da hoće.
Jeste li bili ponosni što je baš Zadar
uplatio prvih pola milijuna kuna u Zakladu za obranu generala Gotovine?
– Grad Zadar je i trebao prvi uplatiti. Gotovina je ipak čovjek iz
našega kraja. No, Zaklada je osnovana radi obrane svih generala, ali i
za promicanje istine o Domovinskom ratu.
Oporba smatra da troškove obrane u
cijelosti treba preuzeti država jer oni nisu vodili privatni rat.
– U okvirima zakona Vlada sudjeluje u financiranju obrane generala.
Kako gledate na priče da je premijer
Sanader naredio jedinicama lokalne samouprave u kojima je HDZ na vlasti
da uplate novac u Zakladu?
– To su špekulacije i nemam što komentirati.
Kako to da ste izabrali Vladimira
Šeksa za vjenčanog kuma? Jeste li tako dobri prijatelji?
– Mogu reći da je Šeks dobar kum. Vrlo je brižan.
Imate li vremena za hobije, ronjenje,
nogomet...?
– Puno manje. Na čelu sam velikog ministarstva, a i predsjednik Vlade
je nabio žestok tempo od 300 kilometara na sat. Nastojim se dvaput
tjedno uvečer rekreirati malim nogometom ili u teretani.
Bojite li se da zbog odvojenosti od
obitelji nećete vidjeti prve korake najmlađeg sina Marka?
– Marko ima godinu dana. Možda ću mu prvi korak propustiti, ali drugi
neću. Ako prohoda u petak, kad dolazim kući u Zadar, onda ću vidjeti i
taj.
Osobna iskaznica
DATUM I MJESTO ROĐENJA
15. siječnja 1958. u Zadru
OBITELJ
Supruga Dolores, djeca Ante, Marija i Marko
OBRAZOVANJE
Osnovnu i srednju školu pohađao u Zadru. Godine 1982. diplomirao na
Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
PROFESIONALNA KARIJERA
Od 1983. do 1992. godine radi u zadarskoj tvrtki “Maraska”. Godine
1993. postaje zamjenik gradonačelnika Zadra, a godinu dana kasnije
preuzima dužnost gradonačelnika. Na toj dužnosti ostaje sve do
preuzimanja posla u najvećem ministarskom resoru potkraj 2003. godine.
POLITIČKA KARIJERA
Član je HDZ-a od 1989. godine. Prije 11 godina postao je saborski
zastupnik, a premijer Sanader ga je nakon pobjede HDZ-a na izborima
pozvao u Vladu. Na VII. općem saboru HDZ-a 2002. godine izabran je za
potpredsjednika stranke, a danas je član Predsjedništva HDZ-a.
ČLANSTVA
Ministar Kalmeta član je Lions kluba, a posebno je ponosan na članstvo
u Udruzi dragovoljaca Domovinskog rata
HOBI
Nogomet, podvodni ribolov, lov, džoging, motociklizam, čitanje, šetnje
u prirodi...
