Da se hrvatske građanke i građani sve manje žure k matičaru općepoznata je stvar, a danas je taj fenomen dobio i svoju statističku potvrdu jer je Državni zavod za statistiku objavio treći set rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine. Među muškarcima starima 15 i više godina oženjenih je 58 posto, razvedenih četiri, udovaca tri, dok je neoženjenih čak 35 posto. Udanih žena u postotku je još manje – samo 53 posto – što je tek malo više od polovine ukupnog broja žena starih 15 i više godina. Udio neudanih iznosi 24 posto, razvedenih je pet, a udovica je 18 – znači ima ih čak šest puta više nego udovaca! Razlog tome krije se u činjenici da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca.
Prezentaciju danas objavljenih rezultate popisa pogledajte OVDJE
Da su gay, reklo 140 parova
U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine smanjio se i broj oženjenih muškaraca i broj udanih žena. Primjerice, 2011. godine bilo je 1,079 milijuna udanih žena, dok ih je 2011. godine bilo 1,01 milijuna – 69.000 manje.
Popis stanovništva broji 1,002.207 oženjenih muškaraca i 1,006.532 udanih žena. Razlika između te dvije brojke nastala je zbog definicije stanovnika. Za primjer može poslužiti bračni par u kojemu supruga radi i živi u Hrvatskoj, a suprug radi i živi u Austriji. Dok je ona ubrojena u hrvatski popis stanovništva, njen suprug nije – on se vodi kao stanovnik Austrije.
Set rezultata popisa stanovništva koji je DZS objavio jučer otkrio je i jednu vrlo zanimljivu regionalnu podjelu – naime, na popisu deset gradova i općina s najvećim udjelom neoženjenih muškaraca mahom se nalaze mjesta u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je među ženama situacija obrnuta i najviše neudanih žena živi u jadranskoj Hrvatskoj, posebice na otocima.
Najviše je neudanih na otocima – u Smokvici (30,7 posto), Blatu (29,5), Hvaru (28,4) i Omišlju (28,4). Niz malih i otočkih mjesta na spomenutoj top-listi “razbija” Zagreb – najveći grad u zemlji. U glavnom gradu živi 28,3 posto neudanih žena, odnosno gotovo svaka treća Zagrepčanka starija od 15 godina još uvijek nije u braku.
Među neoženjenim muškarcima takvog iznenađenja nema – svih deset gradova i općina s najvećim udjelom neoženjenih muškaraca redom su zauzele male sredine. Listu mjesta s najviše neoženjenih predvodi Levanjska Varoš – općina u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je neženja čak 48,9 posto. Slijedi općina Čaglin u Požeško-slavonskoj županiji.
Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. (rezultati za građanke i građane stare 15 i više godina) u bračnoj zajednici živi 52,8 žena i muškaraca, u izvanbračnoj zajednici njih još 2,7 posto, dok je čak 44,5 posto građana izjavilo da ne žive ni u bračnoj, ni u izvanbračnoj, ni u istospolnoj zajednici.
Od ukupno 4,284.889 stanovnika, koliko ih ima u popisu stanovništva 2011., samo je njih 140 reklo da s partnerom ili partnericom živi u istospolnoj zajednici, odnosno samo 0,004 posto građana i građanki živi u istospolnoj zajednici.
Rezultati popisa stanovništva otkrivaju i da se žene sve teže odlučuju za djecu – dok je 2001. godine žena koje nisu rodile bilo 493.453, deset godina kasnije njihov broj porastao je na 496.851.
Smanjuje se i prosječan broj djece po obitelji i to već više od pola stoljeća! Dok je, primjerice, 1961. godine prosječan broj djece po obitelji bio 2,2 djeteta, 2011. godine prosjek je dramatično pao na samo 1,4 djeteta po obitelji!
Parova bez djece 28,6%
Demografska slika Hrvatske je, blago rečeno, loša, ako ne i katastrofalna, jer žene u prosjeku rađaju samo 1,565 djece. Popis otkriva da je 1,900.851 žena starijih od 15 godina ukupno rodilo 2,974.201 dijete. Što se tiče obitelji, najčešći je tip “par s djecom”. U takvoj obitelji stanuje 54,3 posto od ukupnog broja stanovnika. Slijedi tip obitelji “par bez djece” (28,6 posto), potom “majka s djetetom” (14,4 posto) i “otac s djecom” (2,4 posto). Vrlo je važno napomenuti da termin “par bez djece” ne znači da se radi isključivo o bračnim parovima koji nikad nisu imali djecu, već samo da njihova djeca više ne žive s njima. Ovdje, naravno, pripadaju i oni parovi koji zaista nemaju djece niti su ih ikad imali.
Tip obitelji “majka s djecom” ne znači nužno da je riječ o samohranim majkama, već samo da majka živi sa svojim djetetom ili svojom djecom. Primjerice, starija žena koja je ostala udovica – znači nije bila samohrana majka – pod stare se dane preselila k svojoj odrasloj kćeri koja živi sa svojim suprugom i dvoje djece. Ista stvar krije se i iza termina “otac s djetetom”.
Ravnatelj DZS-a Marko Krištof danas je najavio da će 26. srpnja objaviti četvrti set rezultata popisa – najčešća imena i prezimena te obrazovnu strukturu stanovništva.
>>'Sramotno je što se Istrani u Istri moraju voditi pod "ostali"
