Da popularnost nije proporcionalna razini odgovornosti, ilustrira primjer premijera i šefa SDP-a Ivice Račana, koji je u "Večernjakovim" mjesečnim istraživanjima popularnosti 2002. godinu završio kao najnegativniji političar. Hrvati ne misle da im premijer ima loše namjere, već je Račanova zla sreća što je vlast osvojio u trenutku kad je poratnu Hrvatsku trebalo srediti u gotovo svim područjima. Dokaz te teze je i podatak da je predsjednica HNS-a Vesna Pusić najpozitivnija političarka u 2002. godini. Kao predsjednica stranke i saborska zastupnica, ona nije u izvršnoj vlasti, što joj daje veću slobodu djelovanja, za razliku od premijera koji je često morao balansirati u koaliciji, u odnosu s predsjednikom Mesićem, s međunarodnom zajednicom...
No, medalja ima i drugu stranu. Tako je premijer Račan istodobno drugi na ljestvici pozitivaca. To znači da velik broj od 10.800 građana koji su tijekom 12 mjeseci sudjelovali u našim anketama smatra da Vlada na čelu s njime dugoročno ipak radi dobar posao. Šefica narodnjaka je, pak, druga na listi negativaca i to mjesto dijeli s Ivićem Pašalićem. Dok s jedne strane dobiva visok honorar zbog stavova o delikatnim ratnim temama, s druge strane V. Pusić zbog tih je stavova nepopularna. Predsjednik države Stjepan Mesić sa 106 bodova treći je po popularnosti, dok je na ljestvici negativaca na sredini tablice. Sudionici mjesečnih istraživanja koja je provodila agencija Metron/Vectura po negativnosti su izjednačili potpredsjednika Vlade Slavka Linića i HDZ-ova zastupnika Ljubu Ćesića Rojsa, što je dokaz da nitko ne voli vehementne nastupe.
Više od vlastite (ne)popularnosti Račana treba zabrinjavati stalni pad popularnosti njegove stranke. Dok se za SDP u siječnju ove godine izjasnilo 26,9 posto građana, u prosincu im je vjernost iskazalo tek 14,9 posto. S obzirom na to da se od siječnja do prosinca broj neopredijeljenih birača povećao 15 posto, zaključak je da je među njima najviše onih koji su 3. siječnja 2000. glasovali za SDP, pa su se razočarali. Uz iznimku srpnja, kad je pao na 17,6 posto, HDZ se stalno vrti oko dvadeset posto. Da su, dakle, sutra izbori, HDZ bi dobio osam posto glasova više od SDP-a. To mu, dakako, ne jamči pobjedu. Za obnašanje vlasti morat će naći koalicijskog partnera. Prvi koji bi mu programski odgovarao bio bi HSS, koji zasad stoji na četvrtom mjestu sa 7,1 posto glasova. HSS-ov je stvarni rejting veći, a podaci dobiveni telefonskim anketama podbacuju jer dobar dio njihovih birača živi na selu bez telefona.
Mladenka Šarić
