Malo je koje predavanje Hrvatskog instituta za povijest izazvalo toliko reakcija kao znanstveni kolokvij “Bosanska golgota četnika 1945. godine” tijekom kojega su svoja istraživanja predstavili srbijanski povjesničari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević iz Instituta za suvremenu povijest u Beogradu. Uz sudjelovanje znanstvenika iz Instituta i predavača, najviše interesa izazvalo je to što je za stolom s predavačima i moderatorom sjedio i saborski zastupnik, povjesničar dr. Zlatko Hasanbegović, inače i predsjednik političke stranke Blok za Hrvatsku.
Sjest ćemo i razgovarati
Upravo je zbog toga reagirao i Klub zastupnika Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru čiji je član i Hasanbegović, navodeći da se ograđuje od njegova sudjelovanja u predstavljanju knjige koju smatra skandaloznim pokušajem rehabilitacije četničke ideje.
”Bez obzira na određene povijesne činjenice koje ukazuju na to da su u Bleiburgu uz većinom Hrvate stradali i pripadnici nekih drugih naroda, to nikako ne može biti izgovor srbijanskim povjesničarima da u središtu Zagreba pokušavaju rehabilitirati četničke zločine koji su nad hrvatskim narodom počinjeni prije toga, a ponovljeni su devedesetih. Domovinski pokret zbog toga od Zlatka Hasanbegovića očekuje javnu ispriku svima onima koje je njegov privatni nastup povrijedio”, stoji među ostalim u priopćenju Domovinskog pokreta.
Predsjednik DP-a Ivan Penava rekao je da su dosad korektno surađivali s Hasanbegovićem, da ne bježe od toga da on kao znanstvenik ima pravo govoriti i nastupati, ali i da treba odlučiti hoće li biti znanstvenik ili političar.
- Ne želim ništa nametati niti razmišljati što bi moglo biti pa ni donositi bilo kakve ishitrene odluke. Sjest ćemo i razgovarati o tome hoćemo li nastaviti suradnju ili se pak razići i svatko nastaviti svojim putem. Kako god, za takvu temu u vrijeme inflacije, lopovluka i svih afera nije ni vrijeme ni mjesto - rekao je Penava.
Svoje sudjelovanje na znanstvenom skupu komentirao je za medije i sam Hasanbegović te rekao da je iznenađen priopćenjem DP-a, navodeći da prethodno nisu ni razgovarali s njim kao i da se neće ispričati jer smatra da nije učinio ništa sporno. Pojasnio je da je to bio poluinterni znanstveni skup na koji je došao, slušao predavanje i potom otišao doma.
- Ništa na tom skupu nisam govorio. Nije mi jasno zbog čega bih se sada morao ispričati - rekao je Hasanbegović.
O organizaciji skupa razgovarali smo i s ravnateljem Hrvatskog instituta za povijest Miroslavom Akmadžom koji kaže da se o tome skupu ne bi ni govorilo da na njemu nije bio i Zlatko Hasanbegović. Dodao je i da Hrvatski institut za povijest redovito surađuje s kolegama iz Srbije te da međusobno održavaju predavanja.
- Znanost je ta koja svašta i sve propituje. Ja sam održao predavanje u Beogradu o Alojziju Stepincu. Nisu bili time sretni, ali su dopustili da ga održim. Zašto bismo mi onda njima zabranili!? Kada je riječ o Zlatku Hasanbegoviću, on je kao i drugi koji se time bave došao čuti njihova nova saznanja. Mi smo kao Institut naučili da nas napadaju i lijevi i desni i nije nam to ništa novo – rekao je Akmadža.
U međuvremenu je Institut na svojoj web stranici objavio reakciju i viđenje skupa, a najavio je i da će objaviti snimku cijeloga predavanja kako bi ga svi mogli vidjeti.
Povjesničar Hrvoje Klasić kaže da ga nije iznenadilo da su za istim stolom sjedili svi ti ljudi te da se i ovaj put pokazalo da im je svima zajednički nazivnik antikomunizam. Kazao je i da revizionisti u Srbiji i Hrvatskoj dobro surađuju, ali i da mu je bilo šokantno da su za istim stolom sjedili oni koji veličaju ustaške zločine nad Srbima kao i oni koji veličaju četničke zločine nad Hrvatima i te zločine revitaliziraju.
- Zanimljiva mi je i ta šutnja desnice na činjenicu da su u Zagrebu predavanje održala dva dečka koji pišu knjige o Ratku Mladiću, Draži Mihailoviću i četničkoj golgoti. Isti ti, kada se kaže da su se u vrijeme socijalizma, uz sve njegove mane, u Hrvatskoj i Zagrebu gradile bolnice, tvornice i sve drugo, skaču i prozivaju te ljude nazivajući ih titoistima. Iskreno, sada me je malo i strah sljedećeg predavanja u Institutu i teme koja bi mogla biti. Možda dovedu nekog generala JNA da govori o djelovanju JNA, uništavanju Vukovara, srpskim paravojnim formacijama i slično – rekao je Klasić.
Suradnja revizionista
Tijekom Drugog svjetskog rata četnici su počinili brojne masovne zločine nad hrvatskim, muslimanskim, ali i srpskim stanovništvom. Ubijali su i žene, djecu i starce, a sve vrijeme su dobro surađivali s ustašama i Antom Pavelićem. Prema Klasićevim riječima, ta suradnja je išla toliko daleko da su udovice četnika od NDH dobivale mirovine, a NDH je četnicima osiguravala hranu, lijekove, oružje… Točan broj žrtava nije točno utvrđen, ali prema procjenama demografa Vladimira Žerjavića, četnici su tijekom Drugog svjetskog rata ubili oko 33 tisuće muslimana i 32 tisuće Hrvata.
2. svjetski rat, naročito na ovim područjima, jako je dobro pokazao da je jedino bilo bitno naći se na pobjedničkoj strani na kraju. Ti koji su pobijedili pisali su knjige i za ništa nisu odgovarali... Što se tiče dotičnih, većina njih je '44 prešla u partizane, samo su orla zamijenili zvezdom i nastavili isto...