HSLS

Budiša: Ako pobijedim, Radoš ostaje u Vladi

19.01.2002.
u 00:00

* Radoš smatra kako HSLS treba ostati u vladajućoj koaliciji

ZAGREB - Ako postanem predsjednik HSLS-a, za Jozu Radoša, mog protukandidata, bit će mjesta ne samo u stranci nego i u hrvatskoj Vladi - rekao je sinoć Dražen Budiša, kandidat za šefa HSLS-a, nakon posljednje sjednice Velikog vijeća HSLS-a prije sabora stranke u veljači.

I Jozo Radoš na isto je novinarsko pitanje odgovorio pozitivno, ustanovivši da će za sve koji su sudjelovali u kampanji biti mjesta u stranci. On bi kao šef stranke gledao, kaže, u budućnost, a ne na ono što je bilo. Radoš očekuje da će nakon sabora stranka biti snažnija.

Radoš i Budiša jedini su kandidati za predsjednika HSLS-a, dok će se za četiri potpredsjednička mjesta natjecati 13 kandidata, među kojima su i tri žene. Za Veliko vijeće stranke natjecat će se više od 100 kandidata. Jučerašnja sjednica Velikog vijeća bila je posljednja u ovome sazivu, a na njoj su obavljene posljednje pripreme za izbornu konvenciju. Ove nedjelje i službeno počinje dvotjedna predsjednička kampanja. U nedjelju će je zajednički otvoriti Radoš i Budiša nastupom pred liberalima slavonskih županija, koji su zahtijevali da im kandidati dođu zajedno. Budiša će tamo predstaviti svoj program, u kojem će, kaže, biti odgovori na pitanja kakva je perspektiva HSLS-a i Hrvatske te smjernice puta kojim će HSLS ići na parlamentarne izbore za Hrvatski sabor bude li mu on na čelu. Od Radoševa programa najvažnije je da on smatra kako HSLS treba ostati u vladajućoj koaliciji.

Manje ovlasti predsjednika HSLS-a

Izbor predsjednika nije jedini problem s kojim se suočava HSLS. Dio ljudi u HSLS-u smatra da stranka nije dobro organizirana te da je treba iznutra organizacijski učvrstiti. HSLS Karlovačke županije napravio je prijedlog izmjena Statuta HSLS-a, namjeravajući da se rasprava otvori na saboru u veljači. No, kako je zakasnio i nije dostavio prijedlog najmanje 60 dana prije sabora, na idućoj konvenciji Statut neće biti izmijenjen, ali, s obzirom na karakter predloženih izmjena, može se očekivati da će se prašina ipak dignuti.

Među prijedlozima je i onaj o smanjivanju ovlasti predsjednika HSLS-a kad je riječ o sastavljanju lista kandidata za parlamentarne izbore i raspuštanju ogranaka. Vrijedeći je Statut dao šefu HSLS-a gotovo punu autonomiju u donošenju odluke koga će i na koje mjesto staviti na listu za Hrvatski sabor. Svojedobno je nepoznata Đurđa Adlešić ušla u Sabor kao četvrta na listi HSLS-a, zahvaljujući odluci tadašnjeg predsjednika Dražena Budiše koji ju je, usprkos negodovanjima u stranci, stavio na vrh liste. I dok se Đ. Adlešić pokazala kao njegova najbolja akvizicija, u stranci se još sjećaju i njegovih promašaja s ljudima koji su mu okrenuli leđa i iz HSLS-ovih klupa svojedobno prešli u HDZ-ove (Ropuš, D. Zorić, Herak...)

Među izmjenama nalazi se i prijedlog redizajniranja Malog vijeća. Najuže stranačko vodstvo već je godinama svojevrsna HSLS-ova vlada kojoj je na čelu predsjednik. U njemu uz predsjednika sjede još i četiri potpredsjednika HSLS-a, i to su jedini članovi Malog vijeća izabrani na saboru stranke. Ostalih osam članova MV-a na prijedlog predsjednika HSLS-a potvrđuje Veliko vijeće.

- Mislimo da bi bilo bolje da predsjednik predlaže tri do četiri člana, a ostala četiri da bira Veliko vijeće među kandidatima koje bi predlagala županijska vijeća. Predložili smo model u kojem bi tri županijska vijeća mogla predložiti kandidata za Malo vijeće - objašnjava Darko Tuček, šef Županijskoga vijeća HSLS-a Karlovačke županije i kandidat za potpredsjednika HSLS-a.

Kratak mandat

U prijedlogu izmjena Statuta nalazi se i prijedlog da se stranački izbori održavaju svake četiri, a ne svake dvije godine kao dosad. HSLS je jedina od velikih hrvatskih stranaka u kojoj izborni mandat traje tako kratko.

- To ne ostavlja dovoljno vremena nijednoj ekipi izabranoj na izborima da realizira svoj program - kaže Tuček.

Predlaže se i da se utvrdi odgovornost za one koji se ne budu pridržavali odluka stranačkih tijela, što je u HSLS-u postalo gotovo pravilo ponašanja. Iako se to javnosti već godinama prodaje kao dokaz unutarnjeg liberalizma stranke, taj argument nije prihvatljiv piscima prijedloga izmjena jer ih to prije svega asocira na anarhiju.

Mladenka Šarić

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije