Stabilnost regije ovisi o stabilnosti svake pojedine države u njoj, a najbolja investicija u stabilnost su europske integracije. Stoga Bugarska podržava napore Hrvatske da uđe u NATO i EU. Zadovoljni smo rezultatima Solunskoga summita - rekao je jučer Georgi Prvanov, bugarski predsjednik, nakon razgovora s predsjednikom Mesićem koji je, na čelu hrvatske delegacije, stigao jučer u dvodnevni službeni posjet.
Bugarska, koja je u krugu zemalja koje će do 2007. godine ući u EU, već je ozbiljno u proceduri i, prema riječima Prvanova, očekuje da tijekom sljedeće godine dovrši taj posao. Stoga, potvrdio je i predsjednik Mesić, njezino iskustvo može biti od velike pomoći Hrvatskoj, koja je tek prije nekoliko dana dobila paket pitanja od Europske komisije. - Dobili smo 2500 pitanja, a očekivali smo 4500, što znači da smo polovicu posla već obavili. Bugarska nam može pomoći u tehnologiji odgovaranja, i to je dragocjeno. Ali već i sama činjenica da smo u poziciji odgovarati na pitanja, znači suradnju s EU - rekao je Mesić. I na sastancima s premijerom Simeonom Saksoburgotskim i predsjednikom parlamenta Ognienom Gerdzikovim hrvatska je delegacija, u kojoj su i ministrica Pave Župan-Rusković, ministar Davorko Vidović i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, razgovarala prije svega o konkretnoj suradnji između Hrvatske i Bugarske. Gospodarski su odnosi sve bolji i u prva tri mjeseca ove godine robna razmjena već iznosi 27 milijuna US dolara, koliko je prije iznosila u cijeloj godini. Ove je godine Bugarska i zemlja partner na jesenskom Zagrebačkom velesajmu, što će biti još jedan doprinos korištenju postojeće pune liberalnosti tržišnih i gospodarskih odnosa dviju zemalja. I Bugarska ima visoku stopu nezaposlenosti (oko 30 posto), a prosječna su primanja oko 150 eura te je jasno da bolja suradnja znači obostrani interes. U Bugarskoj su prisutna velika hrvatska poduzeća poput Končara, Podravke, Plive i Kraša, a bugarski investitori imaju dva hotela u Dubrovniku i Cavtatu. Zainteresirani su i za prometne smjerove, prije svega preko Srbije i Crne Gore i Makedonije, a manje preko Mađarske i Rumunjske, za pomorsku kontejnersku liniju između luka Varna i Ploče te za slobodne zone u Rijeci i Osijeku i obnovu luke u Vukovaru.
Jasmina Popović
