“Danas, tridesetak godina poslije pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a, socijalizam je ponovno u modi. U Americi Alexandria Ocasio-Cortez, novoizabrana kongresnica i demokratska socijalistica, postala je senzacija..., a u Britaniji, Jeremy Corbyn, vođa Laburističke stranke, mogao bi osvojiti ključeve Downing Streeta. Socijalizam se vraća jer oštro kritizira ono što je pošlo po zlu u zapadnim društvima.
Naivna rješenja
“Dok su političari s desne strane prečesto odustajali od borbe idejama i tonuli u šovinizam i nostalgiju, ljevica se usredotočila na nejednakost, zaštitu okoliša te na to kako moć staviti u ruke građana umjesto elita...”
Tako je ugledni britanski tjednik The Economist započeo naslovnu temu o povratku socijalističke doktrine te porastu socijalista milenijalaca, posebno se referirajući na SAD i najmlađu izabranu kongresnicu u povijesti, demokratsku socijalisticu Alexandriju Ocasio-Cortez. The Economist navodi kako su mnogi novi socijalisti milenijalci, mladi ljudi rođeni između 1978. i 2000. godine, te da 51% Amerikanaca u dobi od 18 do 29 godina prema Gallupovim istraživanjima ima pozitivno mišljenje o socijalizmu.
“Na predizborima 2016. godine mladi birači dali su više glasova Bernieju Sandersu, kojeg se smatra prvim socijalistom u povijesti američkog Senata (prema Wikipediji) nego Hillary Clinton i Donaldu Trumpu zajedno. Gotovo trećina francuskih birača mlađih od 24 godine na predsjedničkim izborima 2017. godine glasovala je za lijevog kandidata. Ali milenijski socijalisti ne moraju biti mladi. Mnogi ljubitelji Jeremyja Corbyna su stari koliko i on”, piše The Economist.
Tjednik navodi kako milenijalce na okretanje socijalizmu najviše potiče društvena nejednakost, golema razlika između najsiromašnijih i najbogatijih, klimatske promjene, ali i prekarijat, tj. nesigurnost posla i rad na određeno vrijeme. The Economist upozorava kako su dijagnoza stanja, ali i recepti za rješenje ekonomskih i društvenih problema koje nude socijalisti počesto – naivni. Tjednik pomno analizira ekonomsku i društvenu nejednakost te konstatira da ona ne mora neumoljivo rasti, prekarijat, poreznu politiku, dostupnost obrazovanja i zdravstvenog osiguranja te državni protekcionizam čije su izmjene ili primjene u temeljima socijalističke misli te zaključuje kako je mogućnost da se Green New Deal, program A. Ocasio-Cortez, u cijelosti ikada primijeni beznačajna. I dok Amerika, ali i pojedine europske zemlje, bilježe porast socijalističke misli, ljevica je u Hrvatskoj nikad slabija. Izrazito lijeva platforma “Zagreb je naš” uspjela je na lokalnim izborima u Zagrebu osvojiti mandate u zagrebačkoj Skupštini, ali na nacionalnoj razini SDP izmučen unutarnjim borbama ne služi na čast socijalističkoj ideji. Kao nova nada ljevice pojavljuje se Dalija Orešković, ali još i više jačaju antisistemske stranke poput Živog zida.
Zdeslav Šantić, analitičar OTP banke, smatra da porast broja mladih socijalista u SAD-u ponajviše ima veze s nezadovoljstvom predsjednikom Donaldom Trumpom. Iako je kapitalizam pokazao svoje slabosti, Šantić smatra da su i kapitalizam i globalizacija pomogli razvoju zemalja trećeg svijeta.
SDP samo smetnja
– U Europi lijeve opcije teško prolaze, popularnije su populističke stranke – rekao je Šantić. Analitičar Žarko Puhovski kaže pak da je porastu socijalista u Hrvatskoj prepreka SDP koji unatoč svim problemima ne može pasti ispod 15 posto jer postoji jezgra koja ga drži na toj razini. No, socijalizam koji promovira SDP, dodao je, više je vezan za prošlost nego za budućnost jer nema rasprave ni odgovora socijalističke misli na izazove novog doba.
>> Kako građani nezakonito smanjuju račune za plin i struju
Bum socijalista?! Ovo se zove živjeti u paralelnom svemiru.