Srbija od prosinca 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, no prošloga tjedna na zatvorenim sastancima u Vijeću EU pojavila se ideja da bi, istovremeno s otvaranjem prvog klastera pregovaračkih poglavlja s Albanijom, trebalo stvoriti "zamah" i dopustiti otvaranje trećeg klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom. Nekoliko država članica zalaže se za to - među njima i Italija, Francuska i Španjolska, ali ne i Njemačka - a Hrvatska je, kako neslužbeno doznajemo, izrazila suzdržanost i pozvala na oprez.
Vladavina prava
Priča se zakotrljala nakon sastanka Vijeća za opće poslove u utorak prošloga tjedna. Na tom sastanku, na kojemu Hrvatsku zastupa državna tajnica Andrea Metelko-Zgombić, bilo je rasprave o stanju vladavine prava u svim državama članicama, ali i u državama kandidatkinjama. Tom dijelu sastanka, posvećenom kandidatkinjama, prisustvovali su i predstavnici Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Dan kasnije, na sastanku Corepera, kako se skraćeno naziva Odbor stalnih predstavnika (veleposlanika 27 država članica) u Vijeću Europske unije, nekoliko je država iskoristilo činjenicu da se raspravlja o otvaranju prvog klastera s Albanijom, i činjenicu da se dan ranije raspravljalo o vladavini prava u zemljama kandidatkinjama, te se na temelju tih dviju činjenica založilo za ideju otvaranja novog klastera pregovaračkih poglavlja i sa Srbijom. Par zemalja navodno je, prema jednom upućenom izvoru Večernjaka u Bruxellesu, argumentiralo da je rasprava na Vijeću za opće poslove dan ranije pokazala da je vladavina prava u Srbiji na takvoj razini da se može napraviti sljedeći korak i pomak u pregovorima. Taj izvor nam tvrdi da su u tom trenutku Hrvatska i još barem jedna država članica upozorile da se ne smije rasprava od dan ranije koristiti kao dokaz spremnosti Srbije, da Srbija ionako samo "govori što Europska unija želi čuti", te da u pomnoj analizi tek treba vidjeti ispunjava li Srbija mjerila za takav pomak u pregovorima. Relevantni dokumenti Komisije i drugih europskih institucija ne pokazuju baš da je vladavina prava u Srbiji ojačala.
Nakon takvih, pomalo disonantnih tonova, mađarsko predsjedništvo Vijećem Europske unije zaključilo je da će nastaviti razgovarati sa svim državama članicama i pokušati izgraditi konsenzus oko pitanja Srbije i klastera 3. Kojim je, inače, obuhvaćeno 8 pregovaračkih poglavlja, od medija, obrazovanja i kulture do porezne i ekonomskih politika.
VEZANI ČLANCI:
Albanija je na putu da 15. listopada otvori svoj prvi klaster poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, dogovoreno je na tim sastancima prošloga tjedna. Time se mijenja tempo napredovanja u europskim pregovorima Albanije s jedne i Sjeverne Makedonije s druge strane, što je novi element s obzirom na to da su obje zemlje išle usporedno, čekajući jedna drugu, a sada Albanija ide naprijed u otvaranje prvih poglavlja, dok je Sjeverna Makedonija i dalje na čekanju zbog bugarske prijetnje vetom.
Italija je, kako doznajemo, među državama članicama koje žele stvoriti novi "zamah" i zalaže se da, osim Albanije, napredak bude vidljiv i u pregovorima sa Srbijom, pa i s Crnom Gorom. Zagovornici takvog pristupa podsjećaju da je Crna Gora u lipnju, kad je Vijeće EU u izvještaju zvanom IBAR ocijenilo da je Podgorica ispunila prijelazna mjerila u poglavljima o vladavini prava, zapravo izašla iz višegodišnjeg zastoja u pristupnim pregovorima te da to treba sada formalizirati u novom "zamahu". Oba pitanja, i ono o otvaranju klastera sa Srbijom i ono o daljnjem napretku Crne Gore, za Hrvatsku su osjetljiva, posebno nakon što u novoj hrvatskoj vladi sudjeluje i stranka - Domovinski pokret - koja je (barem u razdoblju prije nedavnog raskola) govorila o potrebi blokiranja Srbije na njezinu putu u EU do ispunjenja određenih zahtjeva, među kojima je i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj.
Ministarstvo šuti
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jučer nije odgovorilo na naš upit o tome kakav je stav RH u Vijeću EU po pitanju mogućeg otvaranja klastera 3 sa Srbijom i nekog daljnjeg koraka s Crnom Gorom. Jedan diplomatski izvor nam je, suočen s pitanjima i informacijama koje smo doznali o drugog izvora sa zatvorenih sastanaka u Bruxellesu, ipak prepričao da je hrvatski glas u raspravi apelirao da se o spremnosti Srbije ne sudi na temelju spremnosti Albanije za njezin početak pregovora ili na temelju rasprave o vladavini prava na Vijeću za opće poslove, nego da se o o spremnosti svake zemlje kandidatkinje, pa i Srbije, sudi na temelju analize svake zemlje pojedinačno, prema načelu "vlastitih zasluga". - Hrvatska nije spomenula Srbiju u toj raspravi. Branilo se načelo, princip - kaže taj diplomatski izvor.
Europska komisija uskoro bi, u sljedećih par tjedana, trebala usvojiti paket godišnjih izvješća o proširenju. U nacrtu izvješća o Srbiji, prema pisanju Radija Slobodna Europa, govori se o potrebi dodatnih rezultata u reformi pravosuđa, procesuiranju ratnih zločina, slobodi medija i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. To upućuje na zaključak da Srbija nije odveć napredovala u vladavini prava, a pristupni pregovori skrojeni su tako da se, bez napretka u poglavljima koja se tiču vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom, ne može postići napredak u zatvaranju nijednog drugog poglavlja.
GALERIJA Zbog ljepote parka, bio je zaštićen kao vrhunsko arhitektonsko djelo: A sada za Samoborski Versailles tvrde da je uklet
Hrvatska treba dati potporu istočnom susjedu..... ( Naravno, nakon ispunjenja par uvjeta.... Istočni susjed treba prihvatiti krivicu za rat 1991/95... Treba platiti ratne reparacije..Treba objaviti položaj minskih polja i masovnih grobnica... Treba u svoj školski sustav uvesti istiniti prikaz ratnih zbivanja. .Treba javno, nekom Deklaracijom, odustati od svojatanja hrvatskog teritorija, jezika, kulture. I još Razno)