Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, opet je izazvao val negodovanja, ovoga puta na telekom terenu. Uputio je, naime, oštar dopis regulatoru, Hrvatskoj agenciji za elektroničke komunikacije (HAKOM), i zatražio da ga u roku od 15 dana izvijeste o konkretnim mjerama koje su poduzete i koje namjeravaju poduzeti kako bi se povećala razina ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu, posebice u brzi internet, bilo fiksni ili mobilni.
Čačić je usto zatražio da mu se odgovori i na konkretna probleme koje je doznao u razgovoru s operatorima, a koji se žale da im regulatorni okvir priječi ulaganja. Primjerice, želi znati koje će se konkretne mjere poduzeti za poticanje ulaganja u izgradnju i stavljanju u funkciju izgrađenih mreža (posebno svjetlovodnih) na brzinama ispod 20 Mbit/sek.
Poznavateljima telekom scene nije teško odgonetnuti da se prije svega radi o HT-u jer njihov šef Ivica Mudrinić ne skriva pri svakom javnom događaju i okupljanju istaknuti upravo da im regulativa smeta za veće investicije, odnosno u ulaganje u optičku infrastrukturu. Jer, HT se već dvije godine ‘prepucava’ s HAKOM-om upravo oko uvjeta ulaganja. HAKOM, pak, ne popušta i tvrdi: suprotno je EU regulativi udovoljiti njihovim uvjetima. Slijedom toga, ministar Čačić se svrstao na stranu najvećeg telekom operatora. A dodatno to potvrđuje u daljnjem tekstu: “Upoznati smo s najavama operatora i njihovom spremnosti na ulaganja u širokopojasni mobilni pristup, a naročito u svjetlovodnu pristupnu mrežu, i to u iznosima od više milijardi kuna u narednih nekoliko godina, što je prilika za investicijski zamah kakvu ova Vlada ne može i neće propustiti”. Čačić je zapravo prozvao regulatora, neovisnu agenciju koja ne bi trebala trpjeti takve pritiske.
HT-u odgavara ovakav scenarij jer u konačnici već dvije godine vrlo direktno lobira za svoje interese, dok alternativci podržavaju HAKOM-ovu odluku i tvrde da će HT opet ugrabiti monopol ako im se dopusti ulaganje pod njihovim uvjetima. Nezavisni stručnjak za telekomunikacije Đuro Lubura nije, kako tvrdi, upoznat s dopisom HAKOM-u. I vjeruje da u optiku treba ulagati, no ne baš pod uvjetima HT-a. Čačić, inače, ima 10.000 dionica HT-a, koje vrijede 2,18 milijuna kuna.
Čačić se bori da poraste vrijednost dionicama HT. ima li u svom vlasništvu koju od tih dionica?