Da “nema odmora dok traje obnova” nekad davno vrijedilo je za omladince u radnim akcijama, ali i naši će penzići očito ostati vječni omladinci: istraživanje Hanfe na uzorku od 1000 ispitanika u dobi od 50 do 65 godina pokazalo je da čak 40 posto osoba pred mirovinom planira nastaviti raditi i nakon umirovljenja, 43 posto ih se se planira u mirovini dodatno financijski osloniti na člana obitelji, 64 posto ih smatra kako neće imati dostatan iznos mirovine iz formalnih izvora, a 40 posto da će u mirovini ovisiti ili već i sad ovise o tuđoj pomoći.
Toliko o uspjehu mirovinske reforme u Hrvatskoj. Od mirovina se ne može preživjeti.
U obrazloženju rezultata istraživanja, iz Hanfe poručuju da je za osobe koje su u fazi aktivnog planiranja mirovine ili odlučuju o izboru mirovine vrlo važno da su adekvatno informirane o strukturi i funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja te mogućnostima i pravima koje imaju i mogu ostvariti u njegovu okviru kako bi mogle donijeti najprimjereniju odluku o mirovinskoj štednji. Pozabavili su se i financijskom pismenošću koju su ocijenili s prosječnih 12,2 od maksimalnih 20 bodova, što znači da su ispitanici u prosjeku dali točan, odnosno poželjan odgovor na ukupno 61 posto postavljenih pitanja.
- Životno iskustvo ispitanika reflektira se u ostvarenom visokom rezultatu njihova financijskog znanja i poznavanja temeljnih financijskih pojmova i usluga (71 posto). No visoko teorijsko poznavanje svijeta financija nije praćeno jednako visokim i odgovornim financijskim ponašanjem (62 posto) te odnosom prema novcu (40 posto), a slični se odnosi uočavaju i kada je riječ o ukupnoj populaciji. Relativno niska ocjena razine financijskog ponašanja u odnosu na znanje može se objasniti činjenicom da na financijsko ponašanje utječe i financijska situacija pojedinca. Tako primjerice, unatoč tome što čak 62 posto ispitanika planira svoj mjesečni budžet, a visokih 78 posto ih prije kupnje razmisli može li si priuštiti određeni proizvod ili uslugu, čak 44 posto ispitanika nije otporno na financijske šokove te ne bi moglo pokriti nenadani trošak u visini mjesečnih primanja. Stoga je važno naglasiti kako ti rezultati ne odražavaju samo subjektivnu percepciju novca i upravljanja financijama, već i objektivne okolnosti, ponajprije u vidu nedostatne razine prosječnog dohotka u mirovini u visini od tek oko 40 posto prosječne plaće, koja onemogućava umirovljenicima da primjerenije upravljaju svojim financijama kroz npr. aktivnu štednju i osiguravanje financijske otpornosti na šokove – zaključuje regulator.
Istraživanje je pokazalo i da je čak trećina ispitanika (35 posto) u dobi od 50 do 65 godina umirovljena, a više od polovine ih je otišlo u prijevremenu starosnu mirovinu. Tek manji dio ispitanika u mirovni ostvaruje neki prihod i izvan sustava obaveznog mirovinskog osiguranja, u okviru kojeg mirovinu ostvaruje 91 posto svih umirovljenika. Dodatni izvori prihoda uglavnom se ostvaruju kroz daljnji rad tijekom mirovine (24 posto), dok je oslanjanje na dobrovoljnu mirovinsku štednju (pet posto) bitno manje zastupljeno. Tek se pet posto osoba u mirovini oslanja na stalni prihod od financijske ili nefinancijske imovine, a dodatnih pet posto na povremeni prihod od njihove prodaje. No unatoč tim više ili manje dostupnim mogućnostima za dopunu primanja iz obveznog mirovinskog sustava gotovo 41 posto ispitanika u mirovini se mora financijski dodatno oslanjati na svoju obitelj.
I osobe koje su još u fazi planiranja i štednje za mirovinu također u nedovoljnoj mjeri razmišljaju o drugim izvorima prihoda pored obveznog mirovinskog osiguranja, smatraju u Hanfi.
- Navedeno je posebno zanimljivo s obzirom na to da najveći broj ispitanika smatra da bi im mjesečna primanja nakon umirovljenja za ugodan život trebala iznositi između 5000 i 7000 kuna, što je gotovo dvostruko veći iznos od trenutačne prosječne mirovine. Navedena razlika između mirovinskih prihoda i iznosa ugodnog za život u mirovini jedan je od razloga zbog kojeg čak 40 posto osoba koje su pred mirovinom planira nastaviti raditi i nakon umirovljenja – kažu u Hanfi.
Dobrovoljnu mirovinsku štednju uplaćuju ili to za njih čini poslodavac, 43 posto ispitanika. Najveći dio osoba koje štede u trećem stupu mjesečno izdvaja između 400 i 600 kuna, koliko je potrebno za ostvarivanje punog iznosa državnih poticajnih sredstava. Od ostalih financijskih usluga osobe starije dobi najčešće koriste dopunsko ili dodatno zdravstveno osiguranje (92 posto), odnosno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (58 posto). Ostali oblici osiguranja bitno se manje koriste. Životno osiguranje ima tek 22 posto ispitanika, a ono je izvor sredstava za tek četiri posto osoba koje su već u mirovini. Financiranje u mirovini kroz prinose na investicije vrlo je marginalno (pet posto ispitanika u mirovini ostvaruje takav prihod) s obzirom na to da je u dionice i investicijske fondove uložilo tek devet posto, odnosno šest posto ispitanika. Čak ni bankovna štednja nije značajno zastupljena jer se ušteđena sredstva uglavnom drže kod kuće ili na tekućem računu. Osam posto ispitanika bili su žrtve neke financijske prijevare.
Regulator zaključuje kako ima prostora za poboljšanje financijske i mirovinske pismenosti pa najavljuje akcije po toj osnovi. Ove dosad očito su bile loše utrošen novac.
Izvor prihoda ispitanika koji su u mirovini
Planirani izvor prihoda ispitanika koji tek planiraju odlazak u mirovinu
Usporedba komponenti mirovinske pismenosti mladih i osoba pred mirovinom ili u mirovini
Sklonost prijevarama
