U siječnju i veljači 2009. godine građanima je odobreno samo 100 milijuna kuna stambenih kredita, što je svega 10 posto prošlogodišnjeg iznosa. Unutar toga 40 milijuna kuna plasirale su stambene štedionice, koje nisu dovoljno snažne da nadoknade pad plasmana u bankarskom sektoru.
Država bi mogla udahnuti život stanogradnji unaprijedi li sustav stambene štednje, stav je uprave Wustenrot štedionice koja traži od Vlade da poveća osnovicu na koju se isplaćuju poticaji sa 5000 na 7000 kuna godišnje, te da se iznos poticaja poveća sa sadašnjih 15 posto (750 kuna) na 18 ili 20 posto.
Zdravko Anđel, predsjednik uprave Wustenrot štedionice, procjenjuje da je nakon izbijanja krize zbog kolapsa stanogradnje proračun izgubio 1,8 milijarda kuna, a to je iznos koji je Vlada morala uštedjeti na plaćama. Stanogradnja je najjače pogođena grana, u kojoj bi oko 45 tisuća radnika moglo ostati bez posla, ne računajući prateće djelatnosti. Jedan od načina da se to spriječi i udahne život u tu granu je povećanje poticaja za stambenu štednju.
- Primarni interes države je da se građani povoljno zaduže uz fiksne kamate. Nema potrebe da se izmišljaju novi koncepti poticanja stanogradnje kad se mogu doraditi postojeći - naglasio je član uprave Ivan Ostojić.
Wustenrot stambena štedionica smatra da je državi jeftinije poticati stambenu štednju putem štedionca od subvencioniranja kamata, što se nedavno spominjalo. Primjerice, četveročlana obitelj koja uštedi 100 tisuća kuna dobiva 15 tisuća kuna poticaja. Subvencija od samo 1 posto kamate (kredit od 375 tisuća kuna na 15 godina) donosi godišnji trošak državi od 37,2 tisuće kuna, što je 2,5 puta skuplje od poticaja.
Štedionice su lani plasirale oko jedne milijarde kuna stambenih kredita, no posljednjih su mjeseci morale reducirati plasmane i postrožiti uvjete jer nemaju dovoljno štednje, budući da kredite odobravaju isključivo iz depozita.
