Prenapučenost hrvatskih kaznionica zatvorski sustav muči već godinama. Jer broj zatvorenika i pritvorenika raste iz godine u godinu, a usprkos brojnim adaptacijama i prenamjenama prostora u šest hrvatskih kaznionica i 14 zatvora, mjesta iza rešetaka nema dovoljno. Tako je, primjerice, tijekom 2005. kroz hrvatske penalne ustanove prošla 3721 osoba, što je 700 više nego godinu prije. O kakvom je problemu riječ, najbolje se vidi kad se ti podaci usporede sa 2001., kad je u zatvorima bilo 2679 osoba, što znači da je četiri godine poslije broj zatvorenika porastao gotovo za 1000.
Popunjeni 220 posto
Problema s prostorom imaju sve zatvorske ustanove u zemlji. Prema podacima
Ministarstva pravosuđa, zatvori su popunjeni 121 posto. No najteža je situacija
u zatvoru
u Splitu, koji je popunjen nevjerojatnih 220 posto, te u varaždinskom zatvoru
s popunjenošću od 207 posto. Svjesni problema, u Ministarstvu pravosuđa
najavili su gradnju novih kaznionica. Iako se u javnosti dugo vremena Šibenik
spominjao
kao grad u kojem će se graditi kaznionica i rasteretiti prije svega dalmatinski
zatvori, na koncu je odlučeno da se, umjesto jedne, grade dvije kaznionice
u Dalmaciji u Šibeniku i Imotskom.
Odluku o gradnji čak dviju kaznionica, potkraj prošle godine, na sastanku s upraviteljima kaznionica i zatvora, objavila je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. No iako je odluka donesena, s gradnjom će se još malo pričekati, jer kako kažu u Ministarstvu, riječ je o projektu koji je, prema gruboj procjeni, vrijedan 500 milijuna kuna. Naime, prije nego što počne gradnja novih kaznionica, potrebno je izraditi predinvesticijske programe i projektnu dokumentaciju. Osim toga, potrebno je riješiti imovinskopravne odnose i ishoditi građevne dozvole. Očekuje se da bi projektna dokumentacija mogla biti gotova tijekom 2006., a gradnja kaznionica počela bi godinu poslije.
Prema planovima Ministarstva, u Šibeniku bi se kaznionica gradila na lokalitetu Podi, pustopoljini smještenoj blizu gradskog odlagališta smeća. Predviđa se da bi u kaznionici bilo mjesta za oko 300 zatvorenika i oko 100 pritvorenika. Što se pak tiče Imotskog, kaznionica bi bila smještena na mjestu bivše vojarne u Vinjanima Gornjim i u njoj bi bilo mjesta za oko 100 zatvorenika. No nove kaznionice, osim što bi riješile smještajne probleme zatvorskog sustava, znatno bi utjecale i na gospodarski razvoj Šibenika i Imotskog, pogotovu na smanjenje nezaposlenosti. Jer otvaranje kaznionica znači i otvaranje novih radnih mjesta, pa bi tako, prema procjenama Ministarstva, u Šibeniku bilo zaposleno oko 200 ljudi, a u Imotskom oko 50.
Profitiraju svi
Lokalne vlasti, pogotovu one u Imotskom, gradnju kaznionica doživjele su
kao dobar način da se riješe neki problemi koji muče male sredine.
Prema našim procjenama, u kaznionici bi bilo mjesta za zapošljavanje i
do 250 visokoobrazovanih ljudi. Korist od kaznionice bila bi velika, jer
ne
bi profitirali
samo oni koji bi izravno radili u njoj. Kao što znate, kaznionice moraju
imati dobavljače za hranu i druge potrepštine, pa bi time profitirala cijela
Imotska
krajina smatra Ante Đuzel, gradonačelnik Imotskog.
Kaže da njegovo mišljenje, sudeći po anketi koju su proveli među građanstvom, dijele i stanovnici Imotskog i okolice. Jer čak 97 posto građana nema ništa protiv gradnje kaznionice u Imotskom. Đuzel smatra da bi gradnja trebala početi 2007., na mjestu gdje je bivša vojarna. Objašnjava da grad u svom posjedu ima milijun hektara zemljišta, a za kaznionicu je potrebno između 300 i 500. Sličan je stav zauzela i šibenska gradonačelnica Nedjeljka Klarić, iz čijeg je ureda na novinarski upit odgovoreno da će grad Šibenik od gradnje kaznionice profitirati. Objašnjeno je da će se u kaznionici otvoriti radna mjesta za oko 100-150 visokoobrazovanih ljudi.
Osim toga, bit će angažirane brojne tvrtke jer kaznionicu treba opskrbljivati i brinuti se za njezino održavanje. No, za razliku od Imotskog, Šibenik nije provodio anketu među građanima, a iz oporbenih redova čuju se i prigovori na gradnju kaznionice u Krešimirovu gradu. Iako vlast smatra da je gospodarska korist od buduće kaznionice velika, kulturnjaci, primjerice, smatraju da će se prepoznatljivost grada, koji se diči katedralom pod UNESCO-ovom zaštitom, te tisućljetnom tradicijom, izgubiti. Glavni im je prigovor to što će se ubuduće, smatraju oni, uz Šibenik vezivati asocijacije poput onih što se vezuju, primjerice, uz Lepogavu, a to će narušiti imidž grada.
