Pobačaj je najosjetljiviji, ali ne i jedini zahvat koji izaziva kontroverzije u kontekstu priziva savjesti liječnika. Da je to svojevrsna Pandorina kutija koja otvara niz pitanja, govori i sve šira lepeza postupaka koje zazivaju nečiji priziv savjesti. U medicini, osim pobačaja, priziv savjesti iskazuje se u slučaju pomognute oplodnje, prenatalne dijagnostike, savjetovanja o kontracepciji i prodaje kontraceptivnih preparata, a očito i kod carskog reza.
Bez medicinske indikacije
Na nedavnoj tribini o prizivu savjesti zagrebački ginekolog dr. Dubravko Habek s Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice Sveti Duh, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, dotaknuo se carskog reza na zahtjev kao postupka za kojim se posljednjih godina sve češće poseže. “Kao ginekolog s 25 godina staža nikad nisam napravio carski rez na zahtjev zato što smatram da činim nešto što nije medicinski dopušteno. Zakoni koji spominju priziv savjesti tumače da ga se može upotrijebiti tamo gdje ne postoje medicinske indikacije za zahvat”, kazao je tada dr. Habek.
A carski rez na zahtjev nema medicinsku indikaciju. S druge strane, svaka operacija nosi određene rizike pa je zbog toga bolje izbjeći je, ako nije nužna. Nepostojanje medicinske indikacije za bilo koji zahvat može biti potencijalno štetno ako nastupe komplikacije operacijskoga zahvata.
– Ako nije riječ o hitnom carskom rezu koji ima svoje indikacije, govorimo o postupku koji nije medicinski indiciran. Uostalom, ako nije riječ o hitnom ili o planiranom carskom rezu s indikacijom, npr. sužena zdjelica ili placenta previja, nema ni informiranog obrasca za takve nemedicinske zahvate – objašnjava nam dr. Habek. Carski rez nije estetska operacija koja se obavlja na zahtjev, bar ne u javnim bolnicama, dodaje. Jedno je srediti zube ili estetska operacija ušiju, ali veliki kirurški zahvat kakav je carski rez, koji može uzrokovati niz komplikacija, nije opravdano ako je to samo ispunjavanje želje rodilje, zaključuje ginekolog.
– Koji će kirurg nekome ispuniti želju i izvaditi mu slijepo crijevo jer bi se ono jednom moglo upaliti? – uzvraća protupitanjem dr. Habek. Podsjeća, kod carskog može doći do ranog ili kasnog krvarenja rane, infekcije, priraslica, a veća je i mogućnost ozljede djeteta.
– Djeca koja su rođena elektivnim carskim rezom u oko 20 posto slučajeva češće obolijevaju od kroničnih nezaraznih crijevnih bolesti kao što su, primjerice, Mb. Chron, astma, alergija, dijabetes i druge, što je znanost potvrdila – ističe.
Premda liječnici upozoravaju na moguće posljedice ove operacije, carski rez umjesto vaginalnog porođaja svjetski je trend već godinama. Podaci HZJZ-a govore da je 2017. bilo 9127 poroda carskim rezom, što je 7% više nego u prethodnoj godini i potvrđuje trend rasta. Mnoge žene zbog straha od porođajnih bolova dogovore “hladni” carski rez i u javnim bolnicama, ne samo u privatnim rodilištima.
Zašto bi rađale u muci
I dok je u nekim bolnicama trend izbjegavanja ispunjavanja želja rodiljama, u drugima je obrnuto.
– Stavovi se mijenjaju i unatrag jedno godinu i pol do dvije u KBC-u Sestre milosrdnice uveli smo sasvim legalan postupak carskog reza po zahtjevu. Službena dijagnoza za to je tokofobija, strah do porođaja, i preuzeli smo je iz američke prakse – kaže dr. Dubravko Lepušić, ginekolog iz Vinogradske. Napominje da je carski rez ozbiljna operacija, a rizike nosi svaka pacijentica i zato se obavljaju predoperativne pripreme. No ni one ne jamče stopostotno otklanjanje rizika koje može uzrokovati već i sama anestezija. – Postoji i epiduralna analgezija i rađanje doista više ne mora biti u muci, kako to piše u Bibliji. No mnoge žene biraju ipak vaginalni porod pa već godinama u Vinogradskoj broj poroda carskim rezom ne prelazi 25%.
"Carski rez na zahtjev? Neki ga potiču, a drugi ne odobravaju".... neka narodni referendum o tome odluči!