KAPITAL GUŠI INVESTICIJE

Čeka se novi pad kamata ESB-a

ECB President Lagarde speaks to reporters following the Governing Council's monetary policy meeting, in Frankfurt
Foto: JANA RODENBUSCH/REUTERS
1/2
13.10.2024.
u 09:15

Pad ključnih eurskih kamatnih stopa koji je krenuo u lipnju još se nije prenio na smanjenje cijene novca u Hrvatskoj, odnosno pojeftinjenje kredita

Očekuje se da će Europska središnja banka u tjednu pred nama treći put u pet mjeseci spustiti ključne europske kamatne stope za 25 baznih bodova. Kamate na prekonoćne depozite, što je jedna od najvažnijih kamatnih stopa s kojom središnja banka utječe na cijenu kapitala, trebala bi pasti na 3,25 posto.

Sve do lipnja komercijalne su banke na svoje viškove položene na račune europskih središnjih banaka dobivale četiri posto godišnje kamate, trenutačno je ta kamata 3,5 posto i uskoro bi se iznos najlakše zarade u povijesti banaka trebao spustiti na 3,25 posto. Bankama koje posluju u Hrvatskoj takva je praksa, od ulaska u EU, donijela rekordnu dobit pa je i dividenda koju banke majke povlače u matične države rekordna. Prvih šest mjeseci ove godine strani su vlasnici kompanija koje posluju u Hrvatskoj povukli rekordnih 1,45 milijardi dobiti, a najviše iz bankarskog sektora.

Pad ključnih eurskih kamatnih stopa koji je krenuo u lipnju još se nije prenio na smanjenje cijene novca u Hrvatskoj, odnosno pojeftinjenje kredita. Kamate na depozite već su korigirane prema dolje. HNB u svom posljednjem Biltenu izvještava da su kod nekih oblika gotovinskih kredita uočili čak i sitni rast kamata. Za razliku od europskih guvernera koji su kamate spuštali opreznije, američki FED prvo je dugo oklijevao, a onda je odmah spustio cijenu dolara za 0,5 postotnih poena. To je i razlog što svi vjeruju da će se Europska središnja banka odvažiti na treće smanjenje, tim više što je godišnja stopa inflacije pala ispod dva posto. Najjače europske ekonomije, posebno njemačka, još se nisu maknule s mrtve točke, a oporavak guši i skup kapital, odnosno previsoke kamate koje je središnja banka morala povećati kako bi spustila inflaciju.

– Vrijedi podsjetiti da su kamatne stope i dalje duboko u području koje bi trebalo imati negativan utjecaj na gospodarski rast i inflaciju preko potražne strane, a uzevši u obzir trenutačnu sliku, smatramo da je primjereno ublažiti taj restriktivan karakter – ističe Petar Bejuk, analitičar RBA. 

POVEZANI ČLANCI:

GALERIJA Posljedice stravičnog uragana u Floridi još se utvrđuju

ECB President Lagarde speaks to reporters following the Governing Council's monetary policy meeting, in Frankfurt
1/50

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije