Ulaskom Đure Popijača u Vladu premijerka Kosor je zasad zadovoljila želje poduzetnika, imenovanjem Lovrinčevića, Švaljek i Škegre za savjetnike odgovorila je na kritike jednog dijela ekonomista.
Za očekivati je da će mjesto državnog tajnika za rad i zapošljavanje, koje je dosad suvereno držala Vera Babić, dobiti netko iz sindikalnih redova, time će se umanjiti oštrica sindikalne kritike na račun pristranosti novog ministra gospodarstva.
Blagog izraza lica i toplog smiješka premijerka Kosor pridobiva na svoju stranu sve značajnije interesne skupine i sklapa zanimljiv konsenzus, no još se čekaju prvi potezi iz kojih bi se mogao iščitati njezin reformski potencijal.
Sve dok nezaposlenost raste i ljudi dobivaju otkaze, ne može se reći da je uspjela! Savjetnici se zasad drže podalje od javnosti, no u neslužbenim razgovorima odbacuju interpretacije kako bi mogli biti moćniji i od ministara.
Neki od njih već su se opržili u stranačkim kombinatorikama pa su na vlastitoj koži naučili da politički život ima neke svoje zakonitosti preko kojih je teško prijeći. Jedan od njih ističe da je na njima da premijerki kažu što bi i kako trebalo učiniti, ali odluku donosi Vlada. Tročlano savjetničko tijelo trebalo bi biti efikasnije od Sanaderova ekonomskog vijeća, koje je poslužilo samo kao alibi.
Novi savjetnici pripadaju istoj školi mišljenja, iako su Švaljek i Lovrinčević zastupali različite stavove kod kriznog poreza. K tome, oboje će morati izaći iz Savjeta HNB-a jer je guverner Rohatinski rekao da prema zakonu u Savjetu Centralne banke mogu biti samo ekonomisti nezavisni od Vlade i državnih tijela.
Iz njihovih dosadašnjih istupa i radova jasno se može iščitati smjer savjeta: Vlada mora smanjivati potrošnju, raditi na efikasnosti, provesti drukčiju poreznu preraspodjelu, ukinuti porezna izuzeća, smanjiti pomoć neefikasnim sustavima. Sve su to oni govorili i dosad, ali politički je interes uvijek bio jači od općega.
Ekonomska je javnost pozdravila imenovanje Ivana Šukera za potpredsjednika Vlade jer se nadaju da će s te pozicije imati jači utjecaj na Vladu. Poznato je da se za nedavnih rebalansa Šuker protivio povećanju poreza i tražio smanjenje troškova, a bio je i protiv daljih subvencija brodogradnji, no ostao je usamljen.
Među ostalima, uz Polančeca i sindikate, veće je poreze osmislio Željko Lovrinčević da bi Jadranka Kosor dobila na vremenu za ozbiljnije zahvate koji bi se morali iščitati u proračunu za 2010. godinu.
– Moje mišljenje je da je dobro da ministar financija i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo budu jedna te ista osoba, pogotovo u današnje vrijeme kad je rashodovna strana proračuna jedan od najznačajnijih problema domaćeg gospodarstva, a najveće promjene se traže upravo u fiskalnom sektoru.
Smatram da bi to moglo pridonijeti efikasnijem smanjenju proračunskih rashoda, pogotovo s obzirom na činjenicu da su za njihovo smanjenje potrebne reforme u brojnim drugim resorima (zdravstvo, javna uprava, mirovine, itd.).
Također, na ovaj način bi Ministarstvo financija trebalo biti više uključeno u samo kreiranje cjelokupne gospodarske politike odnosno imati ključnu ulogu u određivanju visine državne potrošnje. Nadalje, ne smijemo zaboraviti da se od cjelokupne državne uprave upravo u Ministarstvu financija nalazi najveći broj makroekonomista – kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
Ne dijele, međutim, svi akteri na javnoj sceni takvo mišljenje. Uz pohvale imenovanju "njihova" čovjeka u Vladu, predsjednik uprave T-HT-a Ivica Mudrinić rekao je da mu nije jasna uloga Ivana Šukera kao potpredsjednika Vlade jer nam treba "zaokret a ne kontinuitet". Kritičan je i sindikalac Vilim Ribić, koji na Popijača i Šukera gleda kao na "dvojac bez kormilara" koji bi mogao nešto napraviti tek u kombinaciji s novim savjetom.
– Popijač nema makroekonomskih znanja i gospodarskog iskustva, često je davao paušalne izjave i neupućeno govorio o javnom sektoru.
Šuker ne zna komunicirati, javne su financije potpuno netransparentne, a on sam je odgovoran za niz nejasnoća u svom resoru – rekao je Vilim Ribić, koji tragičnim ocjenjuje to što kvalitetni ljudi bježe iz državne uprave i ne žele preuzeti odgovornost.
Ivan Koprić, profesor na Pravnom fakultetu, pozvao je Vladu da po uzoru na savjetodavno ekonomsko vijeće osnuje i vijeće za javnu upravu, a njegov istup na savjetovanju ekonomista u Opatiji pokazao je da pravnici ne dijele mišljenje ekonomista o ukidanju općina.
Lovrinčević je tada rekao da bi Hrvatsku trebalo prekrojiti na 10 županija i upola manje općina, no Koprić je upozorio da ekonomisti precjenjuju značaj ušteda ukidanjem općina. I politolog Zdravko Petak upozorava da osim u Danskoj okrupnjivanje lokalnih jedinica nigdje drugdje nije uspjelo, a i na tom projektu radilo se godinama.
– Postoji niz načina da se ograniči bujanje administracije. Problem je što se punih osam godina ništa nije napravilo s reformom lokalne uprave i sad kad je voda došla do grla pokušava se s ishitrenim rezovima – dodaje Petak.
