Ivo Žinić podnio je danas ostavku na mjesto predsjednika sisačko-moslavačke organizacije HDZ-a, koju će do novih izbora voditi prvi čovjek sisačkog HDZ-a Ivan Celjak. Iako se spominje više imena, Celjak će najvjerojatnije biti i HDZ-ov kandidat za novog župana na izborima u svibnju, a stranka tek treba odlučiti koga će poslati u utrku za gradonačelnika Siska, za što su ranije planirali kandidirati Celjaka, doznajemo neslužbeno u HDZ-u.
Ruke im veže ‘lex šerif’
Epilog je to višetjednog medijskog izvještavanja o Žinićevu istodobnom “stambenom zbrinjavanju” u dvije nekretnine u državnom vlasništvu, obiteljskoj kući u Glini koju je na korištenje dobio još 1995. godine i stanu na zagrebačkom Borovju, najprije u vlasništvu Grada, a zatim države. Iz ovog stana 2013. godine pokušalo ga je iseliti Ministarstvo branitelja, no Žinić se žalio pa je cijela stvar još na sudu. Kuću u Glini Žinić je pak u imovinsku karticu upisao kao vlasništvo svoje obitelji, tvrdeći da ju je stekao darovnim ugovorom, iako je ona još uvijek u državnom vlasništvu.
Pritom je zaboravio upisati suvlasništvo nad nekim drugim nekretninama, no na medijska izvješća o tome predsjednik HDZ-a Andrej Plenković prije svega tri dana reagirao je porukom da njegova stranka neće pristati na medijsku histeriju, nego provjeriti sve navode i tek onda odlučiti. Medijsko razotkrivanje stana na Borovju HDZ je, međutim, natjeralo na raniju odluku o Žiniću, iako je nejasno kako je vrhu stranke promaklo da Žinić koristi taj stan, s obzirom na to da je Vlada o njemu dobila zastupničko pitanje HSS-ova Željka Lenarta još prije godinu i pol. Vlada, inače, za odgovor na zastupnička pitanja ima propisan rok od mjesec dana, no odgovor na ovo pitanje Lenart do danas nije dobio.
Kad je konačno shvatio da ipak mora žurno reagirati, Plenković je sazvao uže predsjedništvo stranke, nakon kojega je iz HDZ-a šturo priopćeno kako je Žinić “obaviješten o zaključcima vodstva stranke”, nakon čega je podnio ostavku na čelnu dužnost u županijskom HDZ-u.
VIDEO Pogledajte kako izgleda kuća za koju je župan Ivo Žinić od 1995. godine plaćao najamninu od 100 kuna mjesečno
Iako mu je iz stranke jasno dano do znanja da ga ne namjeravaju ponovno kandidirati za župana, Žinić s te dužnosti nije odstupio. Do kraja mandata preostaje mu manje od četiri mjeseca, a s obzirom na to da je i dalje član stranke, Žinić će ta četiri mjeseca ostati “HDZ-ov župan”. Da to nije najugodnija situacija za stranku, jasno je i iz izjava Branka Bačića.
– Ono što HDZ može napraviti kada je u pitanju Žinić, jasno smo rekli i uslijedila je njegova ostavka na mjesto čelnika županijskog HDZ-a. Sada je na Žiniću da sam ocijeni na koji će način obnašati dužnost župana. Slijede lokalni izbori na kojima Žinić neće biti HDZ-ov kandidat. Status župana sisačko-moslavačkog njegova je osobna stvar, a HDZ neće dozvoliti da nerazjašnjene okolnosti oko nečije imovine, koja je zapravo državna, rade štetu stranci – rekao je predsjednik Kluba HDZ-a. Izbacivanje Žinića iz stranke dok protiv njega nema nikakvih izvida ni istraga, kaže Bačić, ne bi bilo dobro.
– Za sada protiv njega nema procesa, a ako bi se pokrenuli, možemo o tome razgovarati – rekao je Bačić, žaleći se da njegovoj stranci ruke veže Zakon o lokalnoj samoupravi koji je, zbog velikih ovlasti i praktične nesmjenjivosti lokalnih čelnika, nazvan “lex šerif”. Trebalo bi, kaže Bačić, ići u daljnju nadogradnju izbora za čelnike i članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, jer je zbog političkih neslaganja na lokalnoj razini u mandatu između 2013. i 2017. godine bilo čak 56 ponovljenih i prijevremenih izbora za gradonačelnika, načelnika ili župana. Bačić smatra da bi trebalo razmisliti o pronalaženju “miksa između stabilnosti funkcioniranja lokalne samouprave i nemogućnosti da se pojedini čelnici pretvore u šerife”. Jasno je, međutim, da se takvo što trenutačno ne može provesti, budući da su lokalni izbori pred vratima pa je sasvim jasno da će pravila iz “lex šerif” vrijediti i sljedeće četiri godine.
Sisačka i moslavačka struja
U cijeloj priči oko Žinićeve ostavke zanimljiva su i događanja kroz unutarstranačke izbore, koji su na županijskim i lokalnim razinama provedeni prije svega dva mjeseca. Čelnu funkciju u sisačko-moslavačkoj županiji Žinić je tada potvrdio vrlo tijesnim rezultatom, sa svega 44 glasa više od protukandidata, kutinskog gradonačelnika Zlatka Babića. Babić se tada stranačkom izbornom povjerenstvu žalio na niz izbornih nepravilnosti u Pitomači, čemu je priložio i navodne dokaze da neki članovi na izborni dan uopće nisu bili u Hrvatskoj, a zavedeni su kao da su glasovali, no njegov prigovor nije uzet u obzir jer mu promatrač “nije naveo uočene nepravilnosti u zapisnik s izbora”.
Iako je, i u takvim uvjetima, u studenom za njega glasalo gotovo pola HDZ-ovaca koji su pristupili izborima, Babić ni nakon Žinićeva posrnuća nije došao u obzir kao povjerenik za županijsku organizaciju, a stranački kuloari tumače kako je “sisačka struja jednostavno jača od moslavačke”. U nove izbore na županijskoj razini HDZ neće ići prije lokalnih, jer statut stranke ionako propisuje da se oni u svim stranačkim organizacijama moraju provesti šest mjeseci nakon lokalnih izbora pa će organizaciju do tada voditi Ivan Celjak.
Nisam ni čitao članak,jer kad sam vidio u naslovu ADZ mogu reći samo jedno(ili SDP svejedno)....Boga i Isusa ste ukrali ili prodali!!!!!!!!