Unatoč gotovo 30-postotnom padu cijene pšenice, koja danas na hrvatskom tržištu stoji oko 1,10 kuna za kilogram u odnosu na cijenu tijekom žetve, kada se za kilogram najznačajnije krušarice plaćalo i 1,60 kuna, cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda u nas su i dalje rekordno visoke.
Mlinari u gubicima
Na odluku pekara da snize cijene nije utjecao ni pad cijena nafte i naftnih derivata. Dok su prije nekoliko mjeseci i drugi put ove godine poskupljivali kruh i peciva, u mlinarsko-pekarskoj industriji tvrdili su da zbog velikih poskupljenja sirovine i energenata nemaju drugog izbora, ali u ovome trenutku ne slijede negativan trend.
INA snizila cijene derivata od 1,4 do 3,5 posto
U RH najmanji udar visokih cijena goriva
Što će nam kruh kad imamo kolača!
– I neće – tvrdi Davorin Hrsto, direktor Žitozajednice, koja sa svojim članicama drži oko 80 posto mlinarsko-pekarskog tržišta.
– Točno je da je pekarska industrija trenutačno u dobitku – kaže Hrsto. No, što joj to vrijedi, pita, kad pekarstvo mora pokrivati gubitke u mlinarskoj industriji, čak 20-25 lipa po kilogramu prerađene pšenice. Oni koji imaju i mlinove i peku, još nekako i mogu izaći nakraj, dok su Granolio i slični u velikim problemima, objašnjava Hrsto.
Namirujući oko 90 posto potreba nakon žetve, mlinari Žitozajednice pšenicu su, doznajemo, sa skladištenjem platili čak 1,75 kuna po kilogramu. Seljaci, koji tada pšenicu nisu htjeli prodati za 1,50 do 1,60 kuna, sada je prodaju za 1,20 i niže, s obzirom na to da je na mađarskoj burzi cijena pšenice pala već na 80-89 lipa za kilogram, a kukuruz na samo 60-ak lipa.
Mali kolo vode
– Trenutačno tako profitiraju mali mlinari, bez zaliha. Otkupljuju po dva-tri šlepera pšenice, samelju je i velikima, koji su do grla u kreditima, ruše cijene – tvrdi Hrsto, objašnjavajući kako se, unatoč hiperprodukciji, pšenica ove godine plaćala gotovo pola kune ili 43 posto više nego lani, kad je nakon žetve stajala 1,07 kuna.
Kako ne bi došlo do daljeg dampinga na tržištu, koje bi ugrozilo poslovanje velikih “igrača”, Hrsto kaže kako je Žitozajednica ovih dana od mjerodavnih zatražila interventan otkup 80.000 tona viškova pšenice od seljaka, koja bi se raspodijelila u robne rezerve.
Interventni otkup pšenice
Zalihe pšenice za 1,50 kn/kg ne ostavljaju im prostora za sniženje cijena brašna, priopćili su jučer iz Agrokora. Neslužbeno doznajemo kako će Ministarstvo gospodarstva, Ravnateljstvo za robne zalihe, već ovih dana donijeti uredbu o interventnom otkupu viškova pšenice, no kada točno i po kojim cijenama, iz Ministarstva nije stigao odgovor. D. Hrsto je uvjeren da će se tako riješiti problem i seljaka i industrije, koja ne može pratiti damping na tržištu.
Skupo sve, a najviše brašno
– Cijena pšenice nama ne znači previše, dok god svoje cijene ne korigiraju mlinari. Osnovna sirovina u proizvodnji kruha je brašno, a njegovu cijenu određuje mlinarska industrija – kaže Tihomir Perc, jedan od vodećih slavonskobrodskih pekara. Ni pojeftinjenja pšenice ni naftnih energenata ne utječu toliko na poslovanje, koliko cijene brašna, koje čini oko trećine cijene pekarskih proizvoda. Uz vodu i struju, koji su također značajna stavka u poslovanju, Perc ističe i skupi plin, koji, za razliku od loživog ulja i dizela, neće pojeftiniti već, prema najavama, uskoro dosta poskupjeti, pa će i to utjecati na formiranja cijene kruha. – K tome, znatan udio u cijeni čine i izuzetno skupi pekarski aditivi čija cijena neprestano raste – završava Perc.
