Pandemijska i energetska kriza, kao i elementarne nepogode uzrokovane klimatskim promjenama,izazvali su posljednjih godina drastičan rasta cijena hrane te je veliko pitanje hoće li hrana više ikad biti jeftina, rečeno je jučer na konferenciji "Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi": Je li vrijeme jeftine hrane iza nas" u organizaciji Poslovnog dnevnika.
- EU je osigurala 264 milijarde eura poljoprivrednicama, a s nacionalnim sredstvima će taj iznos biti povećan na 307 milijardi - rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, te naglasila da će i kroz tzv. Ekološke sheme potpore u sljedećih pet godina iznositi 468 milijuna eura Globalni poremećaji u poljoprivrednoj proizvodnji utječu i na cijene hrane u Hrvatskoj, a za veću stabilnost i niže cijene nužna je veća domaća proizvodnja, rečeno je na panelu "Glad za profitom ili realni rast troškova: Tko najviše zarađuje na višim cijenama hrane".
Uvoz povećan zbog turizma
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, kazao je da smo u kumulativnim krizama – od pandemije preko rata u Ukrajini, energetske krize do elementarnih nepogoda. - Hrvatskoj je problem da uvozimo veliku količinu hrane. Lani je ostvaren rekordni vanjskotrgovinski deficit od 1,4 milijarde eura, a što je rast od 46%. Naravno, turizam je glavni generator toga, no zabrinjava da u strukturi uvoza prevladavaju proizvodi dodane vrijednosti - kazao je Kovačević. Dodao je da je teško amortizirati rast cijena uvoznih proizvoda koji su pod pritiskom globalnih trendova.
Tomislav Đurić, član uprave ENNA Fruita, ističe da su oni prisutni u čitavom lancu poljoprivrede, od proizvodnje, prerade do distribucije i prodaje te su upoznati s problemima koji vladaju na svim razinama. - Generalno imamo u Hrvatskoj jako malo poljoprivredne proizvodnje u staklenicima i plastenicima gdje bi mogli kontrolirati klimatske uvjete. To je trend u kojem ćemo u svi morati ići. Ova će godina biti jako izazovna po pitanju cijena koje idu prema gore - naglasio je Đurić.
Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta istaknuo je da više ne smijemo zazivati jeftinu hranu, koja je i dovela do današnje situacije u kojoj je konvencionalni uzgoj iscrpio resurse. - Hrana mora biti priuštiva cijenom i kvalitetom, a ne jeftina. Jeftina hrana dovela je do disbalansa jer se maksimalno raubalo resurse da bi se povećao profit, a kvaliteta je padala - istaknuo je prof. Grgić.
Dalibor Kezele, direktor sektora Poljoprivreda Podravke, kazao je da ovisnost o uvozu poljoprivrednih sirovina predstavlja rizik za poslovanje ove tvrtke jer većinu svojih proizvoda plasiraju na domaćem tržištu. - Primjećujemo drastični pad industrijske proizvodnje povrća te rast proizvodnje žitarica. Razloga je više, od depopulacije preko nedostatka investicija u taj sektor do složenosti proizvodnje - upozorio je Kezele.
POVEZANI ČLANCI:
Zvjezdana Blažić, analitičarka Smartera, ističe da je u nekim kulturama Hrvatska ostvarila samodostatnost i da situacija ide na bolje. - Slaba struktura proizvodnje u smislu da ne proizvodimo dovoljno mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća, koji su najviše traženi u turizmu, glavni su problem. U pandemiji nije bilo snažne turističke sezone, i bili smo uglavnom samodostatni s hranom - podsjetila je Blažić.
Iako se očekuje pad cijena žitarica, zbog različitih okolnosti na tržištu očekuje se daljnji rast cijena voća i povrća. Prilika u razvoju hrvatske poljoprivrede je u ekološkoj proizvodniji, što nam osim domaćih potencijala podupire i Zajednička poljoprivredna politika EU, istaknuli su sudionici panela "Ekološka vs. konvencionalna poljoprivreda".
Adut je eko proizvodnja
- Hrvatska ima sve predispozicije da postane vodeći proizvođač ekološke hrane, mala smo zemlja koja oko 50 posto površine ima pod zaštitom prirode, u potpunosti smo GMO free, naš seljak zna proizvoditi tradicionalne proizvode. Velik je to potencijal, no kad vidimo podatke, ne možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem, jer i dalje proizvodimo male količine koje nemaju prođu na tržištu, a s nekim proizvodima poput mesa smo u deficitu - kazala je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
Agro analitičar Robert Jurišić istaknuo je da je u zadnjih nekoliko mjeseci krenuo trend pada cijena žitarica na svjetskom tržištu, i cijene bi se kroz godinu dana vratiti na one koje su bile prije pandemije, na što će utjecati mnogi vanjski faktori koji nemaju veze s prinosima ili ponudom i potražnjom, jer tržište i dalje kontroliraju geopolitika i makroekonomija, od inflacije do rasta kamatnih stopa.
- Pred nama je izazovna godina za hrvatsko ratarstvo, u kojem će mnoge kulture imati negativnu kalkulaciju, jer se ne vidi trend smirenja i konsolidacije tržišta. Pod rizikom recesije pak, tržište je trenutačno pod ručnom kočnicom, i trgovci ne žele pretrpati skladišta skupom robom, koju neće moći prodati zbog pada potrošnje - kazao je Jurišić.
Goran Punda, izvršni direktor kooperacije ENNA Fruit, ne sumnja u to da će cijene voća i povrća u budućnosti dodatno rasti, zbog niza faktora na tržištu, uključujući vremenske nepogode u čitavoj Europi, povećanje potražnje u turističkoj sezoni, ali i nedostatak radnika u svim segmentima proizvodnje i prerade, te porast ulaznih troškova.
Samo neka raste! Paprike i paradajz, grozdje kruske i sljive, vec duze vrijeme vise ne kupujem, a to je povrce i voce koje ne moze dugo stajati. Neka nas se nekoliko tisuca odluci na bojkot, gotovi su, moci ce samomo baciti svoje preskupo povrce i voce u kantu za smece.