Nakon tjeskobne pandemijske godine u kojoj je zabilježen pad mentalnog blagostanja građana, osobito mlađih i nezaposlenih, 64% građana EU želi se cijepiti. Među njima više od 80% Iraca, Danaca, Maltežana, Portugalaca, Španjolaca i Finaca i tek – 46% Hrvata! Time smo se, unatoč tome što je 7745 naših građana umrlo, svrstali u red istočnoeuropskih, bivših socijalističkih država poput Bugarske i Latvije koje su s nama na dnu EU po udjelu građana koji su se u proljeće izjasnili za cijepljenje.
Bar smo manje pesimistični
Uočljiva je i po tom pitanju podjela EU na zapad i istok jer su građani zapadnih država, izuzev Austrije i Francuske u kojima se želi cijepiti 58%, odnosno 49% građana, sa skandinavskim i mediteranskim daleko spremniji za cijepljenje od građana istočnih zemalja koje u mnogo čemu zaostaju zajedno sa svojim vladama. Oko cijepljenja se u EU koleba više od trećine ljudi. No dobro je što je pesimizam kod građana glede budućnosti u padu u odnosu na lani. Znatno je niži u sedam država EU, među kojima smo i mi te Španjolska, Rumunjska, Danska, Švedska, Francuska i Italija.
Sve to pokazuju rezultati istraživanja “Život, rad i COVID-19” uglednog Eurofounda provedenog u tri vala, u proljeće i ljeto 2020. te u proljeće 2021. Istraživanjem se željelo istražiti ekonomske i socijalne učinke pandemije, utjecaj na rad i zdravlje građana, a ispitivalo ih se i o povjerenju u nacionalne vlade i EU. Kako pandemija jenjava, rad od kuće se sad manje prakticira nego lani, no velike su razlike po zemljama. Dok u Irskoj skoro polovica građana radi od kuće, najmanje od kuće radi Hrvata (9%) i Bugara (10%). Pandemija je utjecala i na danas povećan udio građana koji kombiniraju rad iz prostorija poslodavaca s radom od kuće. Istina, to je zasad puno češća praksa u zapadnim državama, posebno u Austriji, Finskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Malti i Nizozemskoj, nego u istočnima.
Većini roditelja sad je već dosta online školovanja djece izuzev Francuza jer tako misli njih tek četvrtina. No mjerama potpore, kako je pandemija odmicala, građani EU bili su sve nezadovoljniji. Do proljeća 2021. 37% građana EU zatražilo je neku potporu, a nešto manje od trećine primilo je barem jednu vrstu potpore, dok je za 7% odbijen zahtjev. Da su pravila za dobivanje potpore jasna i transparentna, ljetos je smatralo 25% građana EU, u proljeće 2021. 15%, a kod nas 16% građana. Dok je u ljeto 2020. 22% građana EU držalo da su potpore poštene, u proljeće 2021. takvih je bilo upola manje, 12%, dok kod nas tako misli 8% građana. Da su potporu dobili oni kojima je to bilo najpotrebnije lani je smatrala petina građana EU, a ovo proljeće tek njih 12%, a kod nas 8,5%. Potporama su najmanje bili zadovoljni u Češkoj, Poljskoj, Njemačkoj, Portugalu, Slovačkoj i Španjolskoj, najviše u Danskoj, Estoniji, Irskoj, Luksemburgu, Malti i Sloveniji.
Kad je riječ o financijskoj situaciji, ogromne su razlike među zemljama jer je samo 14% Danaca navelo da im kućanstvo ima poteškoća u krpanju kraja s krajem, a mi smo neslavni rekorderi jer je to izjavilo čak 74% Hrvata. Inače, u proljeće 2021. malo više od četvrtine građana u EU je navelo da im se financijska situacija pogoršala ili strepe da će se pogoršati, no stanje je sada puno bolje nego ljetos kada je to navelo njih 38%. Najbolje stoje Danci jer ih samo 4% smatra da će im se financijska situacija pogoršati naspram čak 39% Grka i trećine Hrvata, no i kod nas je sada manje pesimističnijih nego lani.
Pada povjerenje u vlade
Diljem EU petina građana je propustila liječnički pregled u pandemiji. U 14 država EU došlo je do potonuća povjerenja građana u nacionalne vlade, a najniže povjerenje imaju građani Poljske, Hrvatske, Bugarske i Češke nasuprot Dancima i Fincima koji najviše vjeruju u svoje vlade. Dok je povjerenje u EU u nacionalne vlade ljetos bilo 4,6, u proljeće je palo na 3,9, a kod nas je palo s 4 na 2,5. Najmanje sad vladi vjeruju Bugari (2,2), a najviše Danci i Finci s visokim ocjenama 7 odnosno 6,3 iako je i kod njih zabilježen manji pad. Veliko povjerenje imaju Luksemburžani, Šveđani i Portugalci. I povjerenje u EU je palo, ali manje nego u nacionalne vlade te se kreće u rasponu od najnižeg 3,5 u Grčkoj do 5,9 u Portugalu i Malti. Pogoršanje mentalnog zdravlja zabilježeno je kod svih dobnih skupina, najviše kod onih bez posla i mlađih ljudi.
VIDEO: Zašto svatko drugačije reagira na cjepivo? Evo što kažu stručnjaci
zaključak je Hrvati ne vjeruju medijima ,farmaceutima te političarima .