PRIČA PRVA (70%)
Politiku na stranu. Sve ono što se proteklog tjedna događalo u vezi s nacionalnom naftnom kompanijom Inom samo su logične i očekivane posljedice pravosudnog procesa. Započeo je još optužnicom protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, koji je u slučaju Ina/MOL mito navodno primio, a završio, eto, međunarodnom tjeralicom za čovjekom koji je to mito dao – šefom MOL-a Zsoltom Hernadijem. Taj pravni automatizam ostavio je vrlo malo prostora za utjecaj političke intervencije i “tihu diplomaciju” koju sada u svom vehementnom stilu zaziva laburist Branko Vukšić. No, nije li nas “tiha diplomacija” i dovela u ovu situaciju? Mađarskoj vladi ideja suđenja čovjeku kojeg su već proglasili utjelovljenjem nacionalnog interesa jest neprihvatljiva, pa je i logično da ga od tog ishoda nastoje sačuvati svim oružjima. I tu se onda opet vraćamo na politiku.
Orbanove upute MOL-u o prodaji Ine utoliko valja ponajprije promatrati kao još jedan sofisticirani blef – dodatno utvrđivanje pozicija u političkim odnosima s Hrvatskom. No, kako staro pokeraško pravilo gasi – blef se jedino isplati ako protivnik može odustati. A hrvatska Vlada – na koju je Orbanov pritisak usmjeren – ionako nema mogućnosti udovoljiti njegovim zahtjevima. A zašto i bi? U Hrvatskoj su tijekom protekle dvije godine zbog korupcije osuđeni bivši premijer, potpredsjednik njegove vlade i još jedan ministar. Protiv još dva ministra vode se postupci, uskoro bi optužen mogao biti i tadašnji predsjednik države, a optužnice su podignute i protiv šefa kopnene vojske, dvojice čelnika vojne obavještajne agencije, bivšeg šefa nacionalne elektroenergetske kompanije i još desetaka ostalih državnih dužnosnika iz drugog i trećeg ešalona. Je li Hernadi vrijedan iznimke?
PRIČA DRUGA (20%)
MOL-u bi novac od prodaje Ine bio dobrodošao zbog pogoršane poslobne perspektive
Prvo pravilo trgovine jest da je sve na prodaju ako je cijena dobra, a u eventualnim promišljanjima o mogućem izlasku iz Ine valja znati da je MOL-ova poslovna perspektiva danas znatno lošija nego prije pet godina. Tvrtka bilježi sve slabije poslovne rezultate, a samo prije nekoliko dana objavila je i faktično zatvaranje proizvodnje u svojoj rafineriji u Mantovi – objektu u koji je tijekom proteklih godina uložen golem novac. Mađarska kompanija možda uistinu treba strateški zaokret, a za takve mjere uvijek je potreban novac. Novac koji bi mogao doći od prodaje Ine.
PRIČA TREĆA (10%)
Je li srdačan razgovor Hochsteina s Vrdoljakom pravi znak podrške
Kako se na ovim prostorima događaji ne događaju, već kreiraju – važno je zamijetiti i da je tek koji dan nakon zaoštravanja situacije s MOL-om, Hrvatsku posjetio pomoćnik američkog glavnog tajnika za energetsku diplomaciju Amos Hochstein i srdačno razgovarao s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom. Je li to znak podrške glavnog saveznika?
>> MOL: Hrvatska nema pravo prvokupa dionica Ine!
