Na dnevnom redu sjednice Vlade danas se, uz izlaganje ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, naposljetku našao konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata dosad su bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen 1992. godine i otada je mijenjan 12 puta, no unatoč brojnim izmjenama, ovim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, a prava nisu bila prilagođena potrebama ove populacije.
Novim normativnim uređenjem omogućit će se ostvarivanje statusa i prava civilnim stradalnicima iz Domovinskog prava koji to nisu mogli po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te prilagoditi postojeća prava potrebama ove kategorije stradalnika.
Iz Ministarstva očekuju oko 2500 novih korisnika prava u punoj primjeni zakona.
Osobna invalidnina
Novi zakon, tako, otvara rokove za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene, kao i pogoršanja ili pojave bolesti u vezi s Domovinskom ratom. Omogućeno je korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice.
Zakon predviđa veći iznos osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine na temelju povećanja osnovice. Civilni invalidi iz Domovinskog rata kao osnovno pravo sada mogu ostvariti osobnu invalidninu u rasponu od 114 do 3824 kune, ovisno o stupnju oštećenja organizma, a vještačenje će obavljati liječnička povjerenstva koja će djelovati u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja.
Zakonom se precizno definira tko može ostvariti status civilnog invalida iz Domovinskog rata. Određeno je da je civilni invalid iz Domovinskog rata civilna osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede zadobivene u vezi okolnosti iz Domovinskog rata, a ako je riječ o bolesti, tada oštećenje organizma mora biti najmanje 60%. U obzir se uzimaju rane ili ozljede koju zadobivene uslijed zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.
Zakon prepoznaje i rane ili ozljede zadobivene u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata, od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu ili zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata. S obzirom na to da se u javnosti i prije donošenja Zakona otvorila polemika o potencijalnom “izjednačavanju agresora i žrtve”, strogo se propisuju zapreke za ostvarivanje statusa i prava iz ovoga Zakona za sve pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, kao i za sve osobe koje su osuđene zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, a koje se nalaze u evidenciji Ministarstva pravosuđa.
Riječ je o kaznenim djelima veleizdaje, priznavanja okupacije i kapitulacije, sprečavanja borbe protiv neprijatelja, službe u neprijateljskoj vojsci, pomaganja neprijatelju, podrivanja vojne i obrambene moći države, odavanja tajnih podataka ili špijunaže, a osobito u vezi s kaznenim djelima protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kao što su genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika, novačenje plaćenika, obuka za terorizam, ropstvo i druga nedjela.
Time je predlagač Zakona, smatraju u Ministarstvu, adekvatno odgovorio na primjedbe oporbe izrečene na raspravi u Saboru u ožujku ove godine, kada je Odbor za ratne veterane upozorio da je zbog sprečavanja zloporabe kod ostvarivanja prava potrebno da nadležna tijela imaju popis osoba koje su sudjelovale u agresiji na RH.
“S obzirom na to da se ova zapreka utvrđivala i u dosadašnjim postupcima te da u praksi nije bilo problema, tim više ne bi trebalo biti bojazni da će pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija moći ostvariti prava prema ovom Zakonu, u kojem je ta odredba dodatno precizirana”, objasnio je predlagač u konačnoj verziji prijedloga Zakona.
U Saboru do ljetne stanke
U Zajednici udruga hrvatskih civilnih stradalnika ne kriju zadovoljstvo zbog donošenja zakona kojim će se naposljetku zatvoriti jedno mučno poglavlje.
– Zakon ne priznaje ubijeno, ranjeno dijete, ni dijete koje je ostalo bez jednog ili oba roditelja, nestale civile, ni obitelji koje su izgubile članove svoje obitelji. Vlasti dosad nisu željele sagledati karakter Domovinskog rata, nego su, ignorirajući civilne žrtve rata, činili još veću nepravdu, omalovažavajući i gurajući naše probleme dalje od sebe kao da smo sami krivi za tragedije. Tek je ministar Medved pokazao empatiju za nepravdu koju su civilni stradalnici trpjeli u proteklih 25 godina – kaže predsjednica Zajednice Julijana Rosandić.
Sredstva za provođenje Zakona osigurana su u Državnom proračunu RH za 2021. godinu u iznosu od 7,587.500 kuna, dok je dogodine osigurano 40,175.000 kuna. Zakon stiže na izglasavanje u Sabor do ljetne stanke, dakle, u idućih mjesec dana.
VIDEO Veliko otvaranje od 1. srpnja: Za osobe s COVID potvrdama ukida se niz ograničenja, na terasama se smiju posluživati samo oni koji sjede
Koliko srba medju njima molim lijepo