NATO-ov raketni štit, na koji Saveznici namjeravaju potrošiti oko 200 milijuna eura u idućih 10 godina, “nije za Hrvatsku nikakav novi novčani teret niti predviđa ikakve instalacije na hrvatskome ozemlju”, uvjeravao je u četvrtak novinare u Bruxellesu ministar obrane Branko Vukelić.
- Taj se štit plaća iz NATO-ova proračuna, dakle iz članarine zemalja članica, pa ne zahtijeva nikakva nova novčana davanja – objasnio je Vukelić. Napomenuo je da će “konačnu odluku o njegovu daljnjem razvoju donijeti najviše državno vodstvo na summitu u Lisabonu” u studenome, dodavši da je “Hrvatska u svim dosadašnjim raspravama podržavala izgradnju raketnoga štita, koji je interesu svih članica NATO-a jer predstavlja zaštitu od svih mogućih ugroza”.
Ministar Vukelić sudjelovao je, zajedno s ministrom Gordanom Jandrokovićem, na prvome zajedničkome sastanku ministara obrane i vanjskih poslova NATO-ovih zemalja članica od savezničkog napada na Srbiju 1999. godine. Na tome su sastanku, uz raspravu u raketnom štitu, teme i odnosi s Rusijom te usklađeno djelovanje s Europskom unijom. Glavna je tema novi strateški koncept Saveza za sljedeće desetljeće, nazvan NATO 2.0.
- Glavna zadaća ostaje zaštita 900 milijuna stanovnika naših članica od napada, ali to mora biti suvremena obrana od suvremenih prijetnja – naglasio je NATO-ov glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen otvarajući ministarski sastanak. NATO 2.0, koji bi također trebali u Lisabonu prihvatiti šefovi država ili vlada zemalja članica, predviđa preustroj agencijskog i zapovjednog sustava; broj agencija smanjio bi se sa 14 na samo tri, a zapovjedništava sa 11 na sedam. Ukupno NATO-ovo vojno osoblje spalo bi se sa 11.500 (što je manje od sada dopuštena maksimuma od 13.200) na 8900.
- Za Hrvatsku je važno da smo prvi put sudjelovali u izradi takva koncepta, ali i to da su potvrđeni snažni prekoatlantski odnosi i načelo zajedničke obrane te da se nastavlja politika otvorenih vrata prema našim istočnim susjedima – rekao je Jandroković. Hrvatska će se, dodao je, u skladu s našim mogućnostima i sposobnostima te položajem u NATO-u pokušati izboriti za odgovarajući broj hrvatskoga osoblja”.
Dodatne bi se uštede postiglo zajedničkom nabavom vojne opreme za zemlje članice.
- Rezati treba salo, ali ne i mišiće. NATO i sada pruža dobra vrijednost za uloženi novac, a ovom preobrazbom postat će još učinkovitiji. Odluke koje ćemo prihvatiti u idućim tjednima oblikovat će budućnost najuspješnijega saveza na svijetu – istaknuo je Rasmussen.
Ministar Vukelić rekao je da “Hrvatska štedi sukladno gospodarskome stanju, ali kada je riječ o obrambenome sustavu i obvezama koje imamo kao članica NATO-a, ne samo glede članarine nego i sudjelovanja u mirovnim misijama, mi ih ispunjavamo”.
- Štednjom nismo ugrozili djelovanje oružanih snaga ni u Hrvatskoj, niti u našim misijama diljem svijeta – ustvrdio je Vukelić.
NATO 7, SP3