Iza nas je najhladnije proljeće u Europi od 2013., objavio je Copernicus, služba za klimatske promjene koju u ime Europske unije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa. Rezultati se dobivaju računalno generiranim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta. Tako je izračunato da je površinska temperatura zraka u svibnju 2021. na globalnoj razini bila prosječno za 0,26 Celzijevih stupnjeva viša od prosjeka za svibanj u razdoblju od 1991. do 2020., s time da su znatno iznad prosjeka bili zapadni Grenland, sjeverna Afrika, Bliski istok te sjeverna i zapadna Rusija.
No za Europu u cjelini svibanj 2021. bio je 0,46 stupnjeva ispod prosjeka. Kad se gleda cijelo proljeće, površinska temperatura zraka od ožujka do svibnja pokazuje da su veliki dijelovi Europe imali ispodprosječnu temperaturu. Prosječna proljetna temperatura u Europi bila je 0,45 stupnjeva ispod prosjeka razdoblja od 1991. do 2020. i to je bilo najhladnije proljeće u Europi još od 2013. A što o vremenu kažu u našem Državnom hidrometeorološkom zavodu?
Prema njihovu izvješću, odstupanja srednje temperature zraka za proljeće 2021. u odnosu na normalu od 1981. do 2010. kreću se u rasponu od -1,6 stupnjeva u Osijeku i Daruvaru do - 0,2 stupnja u Malom Lošinju i Dubrovniku. Na svim postajama temperatura zraka bila je niža od višegodišnjeg prosjeka. Toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2021. godine opisane su kao vrlo hladne za šire područje Osijeka i Daruvara, hladne na većem dijelu teritorija i normalne za dio gorske Hrvatske i Like, dio kvarnerskih otoka, dio obale i otoka sjeverne Dalmacije te veći dio južne Dalmacije.
Odstupanja količine oborina u odnosu na normalu u rasponu su od 33 posto višegodišnjeg prosjeka u Komiži, gdje je palo 52,4 milimetara oborina, do 134 posto na postaji Varaždin, gdje je izmjereno 247,3 milimetara. Oborinske prilike u Hrvatskoj ocijenjene su kao vrlo sušne za dio gorske Hrvatske, Lošinj, sjevernu Dalmaciju i zaleđe, obalu srednje Dalmacije, dio Hvara i Visa te Pelješac, sušno u dijelu gorske Hrvatske, kvarnerskih otoka, srednje i južne Dalmacije, normalno u istočnoj Hrvatskoj, dijelu središnje i gorske Hrvatske, Istri, dijelu kvarnerskih otoka, na širem području Splita i u okolici Dubrovnika, a kao kišno za velik dio središnje Hrvatske.
Odstupanja srednje temperature zraka samo u svibnju u odnosu na prosjek kreću se u rasponu od -2,5 u Varaždinu do 0,4 stupnja u Dubrovniku. Na svim postajama, osim Dubrovnika i Ploča, temperatura zraka bila je niža od prosječne, kažu u DHMZ-u. Svibanj je tako kategoriziran kao vrlo hladan na sjevernom dijelu središnje Hrvatske i području od Bilogore do Daruvara, hladan u istočnoj i većem dijelu središnje Hrvatske, Gorskom kotaru i Istri, dok je normalan bio samo u dijelu gorske Hrvatske te sjevernom i južnom Hrvatskom primorju sa zaleđem. U Varaždinu su količine oborina u svibnju bile 244 posto veće od prosjeka pa se šire područje Varaždina vodilo kao – ekstremno kišno.
>> Pogledajte i ovaj video - Vidovci: Jako nevrijeme u nedjelju pogodilo požeški kraj
