Najmanju katedralu na svijetu posjetili smo u subotu, na prvi dan proljeća. Nismo imali previše sreće jer je bio je djelomično oblačan dan, ali su nam Ninjani pričali o jedinstvenoj igri svjetlosti koja je zaštitni znak crkve starohrvatskih kraljeva, sagrađene da bude sunčani sat i kalendar.
Najmanja katedrala na svijetu
To je crkva Svetog Križa, jedinstvena po svojem obliku i položaju, u kojem igra svjetla i sjene nepogrešivo poput kalendara i sunčanog sata govori o dobu godine, mjesecu pa i satu. Zbog toga je u Ninu organiziran i Festival sunca i svjetlosti, jedinstvena manifestacija koja se već godinama održava upravo u toj crkvi na prvi dan ljeta.
No, svjetlo je senzacionalno i na proljetni ekvinocij, prvi dan proljeća, koje je ove godine stiglo 20. ožujka, na dan u kojem svjetlost i tama traju jednako, po 12 sati.
– Crkva Svetog Križa poznata je i kao najmanja katedrala na cijelom svijetu, kako ju je nazvao engleski arhitekt Thomas Graham Jackson u 19. stoljeću. Ona je predromanička građevina križnoga tlocrta s kupolom osobitih karakteristika. Naime, svaka strana crkve ima ovalni otvor, a njihova je pozicija prilagođena položaju Sunca tijekom cijele godine, te je cijela crkva građena tako da služi kao sunčani sat – objašnjava Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Nina.
Nju je ta jedinstvena građevina inspirirala da osnuje festival na kojem svi posjetitelji uživaju u promatranju igre svjetla i sjene što je, tvrdi, doživljaj i za djecu i za odrasle, ali i za znanstvenike.
– Fascinantno je biti u crkvi upravo na dan u kojem počinje neko godišnje doba, jer sunce ga ovdje jasno određuje. Zbog toga mi volimo reći kako je taj najpoznatiji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva i hrvatski Stonehenge – ističe Marija Dejanović. Crkva Sveti Križ datira iz 9. stoljeća, a smještena je u samom središtu povijesnog otoka grada Nina, najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada, dakle u kolijevci hrvatske kulture. Jedinstvena je i po tome što je jedna od malobrojnih građevina koja je uspjela odoljeti brojnim velikim razaranjima na ovim prostorima.
Sve samo ne produkt neznanja
– Jedinstvena sakralna građevina ima zanimljiv tlocrt u obliku nepravilnog jednokrakog grčkog križa. Sagrađena je na ostacima rimskih zgrada iz 1. do 6. stoljeća. Dugačka je samo 7,80 metara, široka 7,60 metara, ima sačuvan lijepi nadvratnik ukrašen pleternom ornamentikom te u unutrašnjosti freske iz 13. stoljeća, od kojih je vidljiv ostao tek manji dio. U doba starohrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjeg kneževa, a kasnije kraljeva dvora. U okolišu crkve otkriveno je mnogo srednjovjekovnih grobova – kažu nam u Ninu. Znaju oni da na prvi pogled crkvica izgleda kao da su je gradili ne posebno vješti graditelji. Puno je tu neobrađenoga kamena, čudnih kuteva, nepravilnih kvadrata, sve zajedno građeno i pravokutnicima i nepravilnim kružnicama, i potpuno nesimetrično. No, ona je sve samo ne produkt neznanja.
– Sve su te nepravilnosti posljedice svjesne odluke graditelja i mudrih pravila. Stari su graditelji pomno izračunali položaj Sunca i gradili po tom izračunu. Točno su znali gdje ostaviti otvor kroz koji će Sunčeve zrake prolaziti i pokazivati vrijeme – istaknuo je svojedobno dr. Mladen Pejaković u svojoj knjizi “Broj iz svjetlosti”, a Ninjani su u arhivu HTV-a čak pronašli snimku na kojoj on objašnjava taj nevjerojatni odnos Sunca, svjetlosti, prirode i čovjeka.
– Ova je crkva i neka vrsta muzeja, a dobrom voljom gradskih vlasti otvorena je cijele godine – ističe Marija Dejanović i sve poziva u posjet svom gradiću.
