Tri organizacije Katoličke crkve - Hrvatski Caritas, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve te Franjevački institut za kulturu mira - pozvale su Hrvatski sabor i Vladu da zakonom točno odrede koji su poslovi i službe prijeko potrebni blagdanima i neradnim danima, odnosno nedjeljom. Te su organizacije, naime, jučer novinarima predstavile zajednički dokument pod nazivom "Nedjelja radi čovjeka" koji je nastao na temelju iskustva iz njihove lanjske inicijative za reguliranje rada trgovina nedjeljom.
Kršenje ljudskih prava
U njemu stoji kako je inicijativa upozorila na pojave koje ugrožavaju vrijednost slobodne nedjelje, što se očituje u "grubom kršenju osnovnih radničkih i drugih ljudskih prava, kao i vrijedećih zakona RH, ne samo u trgovini nego i u brojnim drugim privrednim i uslužnim djelatnostima", pri čemu su najizraženiji uskraćivanje prava na tjedni odmor te nedopustiv broj prekovremenih radnih sati. Tri spomenute organizacije navode kako uzroci "takvu stanju u velikoj mjeri počivaju u zakonskim nedorečenostima i nedjelotvornosti nadzornih tijela" te da je "takvo anarhično stanje u nepoštednoj konkurentskoj utakmici dovelo brojne poslodavce u ulogu izrabljivača"!
Navedene crkvene organizacije upozoravaju da je Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima nedjelju propisao kao neradni dan. U dokumentu su navedeni i svi pozitivni zakonski akti koji propisuju rad nedjeljom, odnosno tjedni odmor. Najveći je problem u odredbi Zakona o radu koji propisuje kako je nedjelja u Hrvatskoj utvrđena kao dan tjednog odmora te da je rad nedjeljom dopušten samo ako je riječ o "prijeko potrebnom radu".
Zaobilaženje zakona
U praksi, međutim, zbog nepostojanja drugih propisa, poslodavci zaobilaze tu odredbu pa se događalo da je nedjeljom u trgovini radilo između 30.000 i 40.000 radnika puno radno vrijeme, pa čak i prekovremeno i u tri smjene.
Zakon o radu također određuje da svi koji rade nedjeljom i blagdanima moraju za to biti posebno plaćeni, ali u Hrvatskoj većina radnika ostaje u tome prikraćena "zbog slabosti sustava nadzora i straha radnika".
U dokumentu je istaknut i primjer nepoštovanja zakona te nesankcioniranja prekršitelja na temelju izmijenjenog Zakona o trgovini jer su neki gradovi i općine proglasili turističku sezonu na svom području mimo pravne procedure, samo kako ne bi primijenili zakon.
Crkvene organizacije upozoravaju da će se dugoročno negativno odraziti na hrvatsko društvo nepoštovanje prava na slobodu nedjelje te nastojanje da se taj dan iskoristi u komercijalne svrhe, umjesto da u središtu zanimanja bude čovjek i njegova prava.
Budući da u Europi već 2000 godina vlada stara tradicija da je nedjelja dan tjednog odmora, crkvene organizacije tim dokumentom pozivaju na javnu raspravu radi njegovanja kulture nedjelje te potiču "političke dužnosnike da u sklopu svojih odgovornosti zaustave širenje nedjeljnog rada".
I civilno društvo, i političari, i gospodarstvenici potaknuti su na izgradnju kulture nedjelje.
ZVONIMIR DESPOT
