Prva pričest i krizma u punom su jeku, baš kao i prije pandemije. Traže se kumovi i darovi, restorani za proslavu i fotografi koji će zauvijek ovjekovječiti uspomene. Sve iziskuje velike troškove i pripreme roditelja i kumova, koji za darove posljednjih godina biraju uglavnom one iz digitalnoga svijeta, poput mobitela, digitalnih satova, električnih romobila, bicikala ili mopeda.
Dakako, uvijek je u kombinaciji zlatni nakit, koji većina drži tradicionalnim darom koji će ostati dugotrajna uspomena. No je li pandemija promijenila narav slavljenja krizme i prve pričesti u Hrvatskoj?
Don Stojić: Najbolje – ništa
Što se tiče pandemije, nema nekih velikih promjena kod mladih i na njih nije utjecao taj prekid, možda više na starije – kaže p. Stjepan Ivan Horvat, misionar Krvi Kristove, koji radi s mladima, dodajući da je i sam kao kapelan, ali i kao krizmanik, osjetio da postoji doživljaj da se krizma samo prođe i da se dalje ide svojim putem. – Ni mi kao Crkva nismo našli odgovor na to i kao da se ne trudimo tražiti. Ako, primjerice, imamo stotinu krizmanika i njih pet nastavi ići na misu nakon toga, može se reći da se ništa nije promijenilo – kaže Horvat dodajući kako Crkva premalo koristi suvremeni način komuniciranja među mladima, kao što su društvene mreže i da je kateheza ostala na razini prije 15 ili 20 godina.
Krizma nije nešto što treba odraditi, kaže on, navodeći i primjer mladenaca, koji se u Crkvu vraćaju tri mjeseca prije vjenčanja i žele to "odraditi". U takvim se slučajevima svećenici osjećaju kao klauni. I događa se fenomen identičan kao nakon krizme, a to je da se vjernici više ne vraćaju u crkvu. – Treba biti iskren i reći: "Ljudi, vi niste spremni!" Bio bi to šok za sve. I za medije i za biskupe i za sve, ali ako netko stvarno svojim stavom pokaže da ne ide na misu, ne prima sakramente, zašto bi se vjenčao u crkvi – pita se p. Horvat i dodaje kako treba doći vrijeme iskrenosti, u što ulazi i vrijeme ispovijedi uoči velikih blagdana poput Uskrsa.
– To se zove sakramentalizacija. Priprema je svedena na minimum, ljudima damo sakrament i oni odu dalje – veli p. Horvat. Župnik jedne seoske župe nedaleko od Zagreba ove je godine odlučio svojim vjernicima ponuditi da sami odluče žele li dolaziti na pripremu za prvu pričesti i krizmu.
– Proveo sam ove godine eksperiment. Nikoga nisam prozivao na misi je li dolazio ili nije, nego sam ponudio roditeljima hoće li angažirati sebe i djecu za sakramente. Znate koliko ih je došlo? Nijedan! – rekao nam je župnik te seoske župe zamolivši da ostane anoniman više zbog svojih župljana nego zbog sebe i dodaje kako se dogodio veliki odmak od Crkve te da je selo zamijenilo grad, a grad selo. Međutim, prvu pričest, a osobito krizmu prate darovi koje kumovi kupuju djeci, na što je ovih dana slikovito odgovorio don Damir Stojić, župnik sv. Mati Slobode u Zagrebu. – Kumstvo je životna služba. Predlažem vam da kumčetu ne kupite ništa. Odnosno predlažem ti da ti stvarno vršiš tu službu onako kako je Crkva to zamislila. To znači redovito ga zvati, pitati ga kako on stoji s vjerom, ići s njim na misu, moliti se zajedno s njim i to vrijedi cijeli život – veli Stojić.
Dakako, tu su i obiteljske proslave pa smo kontaktirali nekoliko poznatih zagrebačkih restorana za cijene njihovih usluga za prvu pričest i krizmu. Kažu nam kako se, u prosjeku, na takvim događanjima okupi između 25 i 30 ljudi. Udarni datumi su od kraja travnja pa sve do kraja svibnja. Najčešće se naručuju mesne plate uz prilog (krumpir, povrće sa žara) na koje se za veće količine ostvaruje i popust. Obično se naručuje između 10 i 15 plata za navedeni broj gostiju (ovisno o tome koliko je djece i odraslih). Plate uz priloge koštaju između 315 i 430 eura. Uz to, naručuju se i sezonske salate te kruh (8 do 10 porcija). Kruh ispadne oko 12 eura, a salata oko 25 eura. Kada je riječ o piću, od alkohola se najčešće naručuje stolno vino, vino kuće (po prilici oko 10 litara, što isto varira o omjeru djece i odraslih). Za alkoholna pića trošak je oko 130 eura. Sokova i vode je pak od 15 do 20 litara što iznosi između 50 i 60 eura u prosjeku. Kolači i torta obično se donose od kuće. Ukupno prosječni ručak uz navedene parametre (bez kolača i kave) stoji oko 670 eura.
Bez luksuza
U Crkvi godinama naglašavaju da darovi nikako ne bi trebali biti preskupi i preluksuzni pa upućuju kumove i darivatelje da djeci daruju knjige i prigodne poklone, a katolički izdavači, poput Kršćanske sadašnjosti i Verbuma, svake godine uoči i tijekom prve pričesti i svete potvrde objavljuju liste prigodnih knjiga, koje će prvopričesnicima i krizmanicima biti za duhovni rast u njihovu budućem vjerskom životu.
>> VIDEO Spektakularan prizor za blagdan Svetog Marka: Venecijanci formirali divovski pupoljak na glavnom gradskom trgu
Se more i na blagoslovu kuca recimo dat knjiga?!