Ako se netko dalje od Hrvatske na ruti prema Zapadnoj Europi zatvori, Hrvatska ima dvije opcije: da ne dopusti ilegalno ulaženje, boravak i kretanje u Hrvatskoj ili da postane “hot spot”. A neće postati “hot spot” – izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdivši još kako policija “na dnevnoj bazi analizira situaciju, kretanja i mjesta na kojima se nastoji ilegalno prijeći hrvatska granica”.
Policija opremljena
A takvih je mjesta, pokazalo se, napretek. Od početka ove godine pa do 1. svibnja hrvatska je policija u ilegalnim prelascima uhvatila 1761 osobu. Dan nakon što je u Donjem Srbu policija hicima i ranjavanjem dvoje djece zaustavila kombi s 29 ilegalaca, u istarskom selu Žejani nedaleko od graničnog prijelaza Rupa uhićen je državljanin BiH koji je u kombiju prevozio 15 ilegalaca. Tijekom prošle godine u ilegalnom prijelazu granice zatečeno je 4808 osoba. U porastu je i broj kaznenih djela koja su počinili migranti. Na području PU Karlovačke i Ličko-senjske sve su češće provale u objekte koji se manje koriste, mještani Krnjaka spominju slučaj ukradenog automobila naknadno pronađen nedaleko od granice sa Slovenijom...
S druge pak strane granice, u Velikoj Kladuši i Bihaću, ali i Bužimu i Cazinu, sve je puno migranata, najviše iz Sirije, Afganistana, Pakistana i Iraka pa se procjenjuje da ih je samo na području Unsko-sanskog kantona – koji graniči s Hrvatskom – oko 2100. Prije nekoliko dana tamošnja je policija evidentirala 13 kaznenih djela koja su počinili migranti, uglavnom se radilo o tučnjavama i krađama, a u 18 slučajeva strani državljani prijavljeni su za provale i neovlaštene ulaske u privatne stambene objekte.
Među izbjeglicama koji čekaju pogodan trenutak da se pokušaju prošvercati na tlo Hrvatske pojavili su se ušljivost i svrab, zbog čega kantonalni ministar zdravlja Hazim Kapić upozorava na mogućnost epidemije. Ministar Božinović kaže da su naši policajci opremljeni zaštitnim rukavicama i antiseptičkim sredstvima te da se znaju procedure ako bi se takvo što pojavilo.
Ne želeći volontere izložiti zarazi, Crveni križ Bihaća najavio je da će od danas prestati dijeliti obroke migrantima te da će povući svoja materijalno-tehnička sredstva.
“Do sada državne i kantonalne institucije nisu učinile ništa da se pod kontrolu stavi sigurnost volontera koji svakodnevno rade s migrantima, a također i samih migranata. Upravo zato imamo sve veći porast oboljelih od skabijesa (svrab, šuga) koji je iz dana u dan je u sve većem porastu i prerasta u epidemiju. Ovo je državni problem i vrijeme je da država preuzme odgovornost”, navodi na Facebooku CK Bihaća.
Stav prema migrantima mijenja se diljem Europe. Italija je prošlog tjedna dobila novu vladu, a njen odnos prema imigrantima pokazuje kako je Europa radikalno mijenja stav prema useljenicima, koje je još prije nekoliko godina Angela Merkel pozivala širom raširenih ruku. Danas je stav potpuno suprotan, a sve više europskih čelnika preuzima odnos gotovo istovjetan onomu koji je uvijek imao mađarski premijer Orban – imigranti nisu dobrodošli i kod nas nemaju što tražiti. Upravo to je pokazao i jedan od prvih javnih istupa Mattea Salvinija, novog talijanskog ministra vanjskih poslova koji dolazi iz krajnje desne stranke Liga koja je s pokretom Pet zvjezdica formirala vladu.
– Sicilija neće biti izbjeglički kamp Europe. Neću samo stajati sa strane i ne činiti ništa, trebaju nam centri za deportaciju – ustvrdio je Salvini.
Iako je useljenički val koji je išao preko Hrvatske odavno zaustavljen, Sicilija je već godinama preplavljena imigrantima koji u Europu dolaze preko Libije gotovo iz cijele Afrike. Glavni imigracijski centar je u Cataniji na istoku otoka, gdje ove nesretnike vlasti smještaju u nekadašnju američku vojnu bazu, no odatle oni ubrzo kreću k središnjoj i sjevernoj Italiji. Sada se tomu bliži kraj.
Nisu dobrodošli
– Dobra su vremena za migrante prošla, vrijeme je da počnu pakirati kofere – ustvrdio je Salvini.
I nije osamljen u svojim stavovima. Uz Viktora Orbana, koji je od prvoga trenutka tvrdio kako neće dopustiti “islamizaciju Mađarske”, i češkog predsjednika Zemana, koji je zemlju zatvorio za useljenike i odupire se bilo kakvoj ideji imigrantskih kvota, gotovo cijela Europa pretvara se polako u “tvrdo područje” za useljenike iz Sirije, ali i Pakistana, Bangladeša, Afganistana, Libije i svih ostalih zemalja Trećeg svijeta.
Ljudi koji Europsku uniju vide kao obećanu zemlju više nisu baš toliko dobrodošli. U Austriji premijer Sebastian Kurz provodi vrlo tvrdu politiku useljavanja, a ukidaju se i olakšice za sve neaustrijance koji su i iz Europske unije, a kamoli za došljake iz Afrike ili s Bliskog istoka.
U Sloveniji, gdje su samo prvog dana lipnja uhićena 172 migranta, od kojih je većina zatražila azil, Janez Janša svoje izborne kampanje gradio na “opasnosti od imigranata” koji bi, kako tvrdi, ugrozili domicilno stanovništvo. Janšini plakati prikazuju kolonu imigranata kako prolazi pokraj znaka stop. U Francuskoj je pak upravo jučer počela evakuacija dvaju pariških ilegalnih izbjegličkih kampova gdje je smješteno ukupno oko tisuću ljudi. Ovo je trideset i šesta evakuacijska akcija policije u Parizu u posljednje tri godine. Čak i Njemačka, zemlja čija je kancelarka i pokrenula izbjeglički val 2015. pozvavši useljenike da dođu, sada puno opreznije prima imigrante.
– Poziv iz 2015. bio je humanitaran, ali bio je to izuzetak koji se neće ponoviti – ustvrdila je Angela Merkel.
Zemlje EU koje pooštravaju imigrantsku politiku
Italija: Prva na udaru
Sicilija je prva "na udaru" imigrantskog vala koji se od obala Libije prelijeva prema Lampeduzi i potom prema Siciliji. Ovo je najveća imigrantska ulazna točka u EU.
Slovenija: Radikalniji stav
Stav prema imigrantima sve se više radikalizira iako Slovenija gotovo nijednom imigrantu nije primarni cilj, već samo trasa za put k Njemačkoj.
Njemačka: Sve skeptičnija
Njemačka je sve skeptičnija prema imigrantima. Dojam je da je Berlin bio zatečen "velikom seobom" 2015. godine koju više nema namjeru dopustiti.
Švedska: Propast politike otvorenih vrata
Politika otvorenih vrata u Švedskoj sve je omraženija u javnosti. Posebno zbog porasta kriminala. Gotovo 163.000 imigranata zatražilo je 2015. azil u Švedskoj.
Austrija: Još oštrija politika
Premijer Kurz pooštrio je ionako tvrd stav Austrije prema imigrantima navodeći kako neće dopustiti pretjerano useljavanje, a i dobivanje azila bit će pooštreno.
Francuska: Cilj velikog broja imigranata
Francuska je, uz Njemačku, cilj velikog broja imigranata, pogotovo iz frankofonsh dijelova Afrike i nekadašnjih francuskih kolonija. Pokušava ograničiti imigraciju.
Mađarska i Slovenija su stavili žicu i Hrvatska terba staviti žicu.