Romana Jerković, SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu gostovala je u emisiji Večernjeg lista. S njom je razgovarala Petra Maretić Žonja.
Jučer se raspravljalo o novom programu 'Europa za zdravlje', o čemu je točno riječ?
– Program Europa za zdravlje je povijesno važan dokument koji govori o viziji zdravije Europske unije. To je najveći program za zdravlje EU ikad koji će dati snažnije temelje zdravstvenoj Europskoj uniji. Nastao je kao odgovor na koronakrizu, ali ovaj program otvara novu eru zdravstvene politike i zato je puno više od reakcije na pandemiju. Prema Eurobarometru, oko 70 posto građana Eu očekuje više djelovanja i ulaganja u zdravlje. Ovaj program je i odgovor na njihova očekivanja. Europa za zdravlje znači bolje upravljanje budućim krizama, ali je i puno više od toga. To je instrument za jačanje nacionalnih zdravstvenih sustava. Ne mislim samo na kozmetičke zahvate već duboke strukturne, reforme koje bi za cilj trebale imati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu – kaže Jerković.
Riječ je o 5,1 milijardu eura vrijednom projektu. Kako bi se točno taj novac trebao potrošiti?
– Taj novac bi trebao biti iskorišten za zaštitu građana unije od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju i jačanju kapaciteta upravljanja krizom. Sada bi nam trebao pomoći da izađemo iz krize u koju smo zapali zbog COVID-19, ali bi nam trebao pomoći u jačanju kapaciteta nacionalnih zdravstvenih sustava za neke buduće prijetnje koji će vrlo vjerojatno biti. Program bi trebao poboljšati dostupnost i pristupačnost lijekova i medicinske opreme. Sjetimo se početka pandemije kada nije bilo dovoljno zaštitne opreme za medicinsko osoblje, liječnike, sestre, građane... To se više ne bi trebalo dogoditi. Od zaštitne odjeće, do bolničke opreme i sofisticiranih bolničkih alata. Sredstva bi trebala poslužiti da se potaknu inovacije i istraživanja. Trebao bi pomoći da ojačaju ne samo zdravstveni sustavi nego i jačanje ljudskih potencijala. Tu si i nekakvi dugoročni izazovi za zdravstvene sustave, kao što su starenje stanovništva, nezarazne bolesti, sredstva će moći biti utrošena za borbu protiv raka. Isto tako i za druge nezarazne bolesti kao što su kronične bolesti pluća, kardiovaskularne bolesti koje su danas najveći uzročnik smrtnosti ili naprimjer šećerna bolest. Pandemija nam je dokazala da zdravstveni sustavi diljem Europe nisu jednaki, ne funkcioniraju jednako, te nejednakosti su nešto protiv čega se trebamo boriti. Zašto naprimjer građanin Hrvatske koji ima neki rijetki tumor ili bolest ne bi mogao imati pristup centrima izvrsnosti u Europi.
Može li se dio novca utrošiti podizanje Imunološkog zavoda?
– Imunološki zavod je nešto što bi trebao biti naš prioritet. Sad vidimo koliko je bila pogrešna politika prema Imunološkom zavodu, koliko štetu smo napravili s time što danas nemamo Imunološki zavod. Sredstva će se naravno moći proslijediti i na tako važne velike i infrastrukturne projekte. Hrvatska ima vrhunske znanstvenike i liječnike. Potrebna nam je dobra i kvalitetna infrastruktura i sredstva će moći biti upotrebljena za tako nešto.
Zna li se već sada koliko dio kolača bi trebao pripasti Hrvatskoj? Hoće li nerazvijenije zemlje dobiti više?
– Što se tiče alokacije za Hrvatsku i svaku pojedinu članicu, one će se dogovarati tijekom provedbe programa 'Europa za zdravlje'. Zna se da će od ukupnih sredstava 20 posto moći koristiti za prevenciju bolesti. 12,5 posto će ići na javnu nabavu za obnovu nacionalnih zaliha osnovnih proizvoda. 8 posto je predviđeno za administrativne troškove. Koliko će Hrvatska dobiti sredstava u velikoj mjeri će ovisiti kao i dosad, o sposobnosti naše državne administracije i njenim kapacitetima da prepozna priliku i bude podrška ljudima koji rade u zdravstvu.
Treba li ovakvih programa više i hoće li EU morati ulagati više u zdravstvene sustave članica?
– Treba slušati znanstvenike, oni su u pravu. Uz klimatske promjene, predviđaju se još brojne epidemije. Dobro je da je ova pokazala svima koliko moramo dati veći prioritet zdravlju. Da mora postojati bolja koordinacija među državama članicama tijekom zdravstvenih kriza. Da moramo ojačati kapacitete na razini EU za borbu protiv zdravstvenih kriza i pripremati se za njih. Vjerujem da će ovi veliki novci pomoći da ovo postignemo i da se stabiliziramo, ojačamo, podignemo otpornost i kvalitetu zdravstvenih sustava. Ovo je veliki iskorak nakon koji će slijediti neki novi, ne vjerujem da je ovo kraj nego početak jedne potpuno nove ideje.
Je li situacija oko nabavke cjepiva znak za uzbunu koji se očito upalio i u EU?
– Ova kriza pokazala je jako puno toga. Pokazala je da nam zdravlje mora biti veći prioritet. Da granice ne znače apsolutno ništa za ugroze ovog tipa i da moramo biti više zajedno i bolje koordinirani. Situacija s kojom smo se sada suočili oko nedostatka cjepiva je teška za sve nas.č Lijepo je rekla vod der Leyen u svom istupu: 'Sigurno smo do onog trenutka kada su apsolutno svi sigurni'. Nema u ovoj situaciji jednog pobjednika jer smo u ovome zajedno.
Tko je kriv što smo se našli u takvoj situaciji?
– Činjenica je da smo suočeni s problemom isporuke cjepiva. Činjenica je da je EU bila pregovarač u ime 27 država članica. U procesu pregovora i potpisivanja ugovora je nedostajalo transparentnosti. Mi zastupnici u EU parlamentu smo jako puno ukazivali na to. Čini se da su podcijenjeni izazovi koji su vezani za proizvodnju i sigurnost distribucije. Možda je preveliki naglasak stavljen na cijenu nabave cjepiva. U svakom slučaj, Europska komisija je propustila osigurati pravo na patente, a sve se dogodilo javnim novcem. EK je preuzela financijski rizik na sebe u slučaju nuspojava. Države članice su zabrinute s pravom. Traže alternativna rješenja.
Je li rješenje Sputnik V, hoće li ga Hrvatska nabaviti?
– Znamo koja su alternativna rješenja, cjepivo ruske i kineske proizvodnje. Na premijeru Plenkoviću je da povuče potez. U tijeku je proces pregovaranja s Rusima. Da sam ja na njegovom mjestu ne bi sjedila skrštenih ruku nego bi učinila sve da građani budu procijepljeni u što većem broju i u što kraće vrijeme. Podatak od 6. ožujka procijepljenost u Hrvatskoj je 5,2 posto. Treći smo odozada u Europi. Rješenje se mora pronaći.
Od kad je zdravlje samo cjepivo? Svi ste uključeni u taj lobi, preprodavači ste najobičniji.