Prije mjesec dana netko je u području Lonjskog polja zapalio nastambu dabrova. Nakon mjesec dana iz Parka prirode stiže dobra vijest – pored zapaljene nastambe pronađeni su svježi tragovi što znači da su dabrovi sa Struga dobro i preživjeli požar.
Naime, djelatnici parka prirode su u kanalu rječice Strug nedaleko sela Plesmo 19. ožujka, tijekom redovitog obilaska, čamcem opazili rijetko viđen divljački čin. Iz nastambe dabrova dizao se dim što je značilo je to da je netko nedavno zapalio nastambu.
Očevidom je uvrđeno je kako je izgorio vršni dio nastambe, a da dvije komore ukopane u zemlju nisu oštećene. Iako je sve ukazivalo na to da dabrovi nisu stradali, nije se moglo to sa sigurnošću potvrditi sve do prije koji dan kada su oko nastambe opaženi njihovi svježi tragovi što znači da su dabrovi iz zapaljene nastambe živi i zdravi.
„Koliko je bilo uznemirujuće vidjeti spaljenu nastambu dabrova, toliko je bilo olakšavajuće doznati da su njezini stanari dobro. Populacija dabrova u Parku prirode Lonjsko polje u stalnoj je progresiji, no barbarski čin kojem smo svjedočili, zaslužuje najoštriju osudu“, kazao je Damir Culjak, glavni čuvar prirode Parka prirode Lonjsko polje.
Budući da počinitelj još nije pronađen, sa sigurnošću se ne može utvrditi zašto je nastamba dabrova zapaljena.
Dabar je najveći glodavac sjeverne polutke. Izvrstan je plivač i ronilac, a zbog sposobnosti sječe stabala i gradnje nastambi i brana od drveta, neki ga smatraju i drvodjelcem u životinjskom svijetu. Riječ je o monogamnoj životinji te uz roditeljski par u nastambi može živjeti do šest mladunaca.
Dabar je nekada nastanjivao cijelu Europu, a do kraja 19. stoljeća i Hrvatsku. Početkom prošlog stoljeća opstao je na samo četiri odvojena lokaliteta – jedan je bio zajednički u Njemačkoj i Poljskoj, a ostali se nalaze u Francuskoj, Rusiji i Norveškoj. S tih je mjesta počela reintrodukcija dabra u stara staništa diljem Europe.
U sklopu projekta Dabar u Hrvatskoj dabar je 1996. godine doseljen i u Hrvatsku. Naseljen je u šumu Žutica kraj Ivanić-Grada te rukavce Drave u okolici Legrada. Iz Žutice se dabar proširio Parkom prirode Lonjsko polje te sada nastanjuje sve tamošnje vodotoke. Dabar je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta te ciljana vrsta Parka prirode Lonjsko polje prema Direktivi o staništima mreže NATURA2000.
Vrlo je lako za pretpostaviti zašto je to netko napravio. Iz istog razloga zašto su ih i potamanili sve na ovim područjima. Uz sve to što ste nabrojali, dabar je ujedno i štetočina. Očito je nekom nešto uništio ili sustavno uništavao i taj je odlučio sam riješiti situaciju. Ne znam da li postoje naknade za štete od države u slučaju da ju nanese dabar. Isto tako su i opasni ako im se netko približi. Ako se počnu razmnožavati u blizini poznatih kupališta, za očekivati je da će biti sve više ovakvih incidenata. Teško je uskladiti suživot ljudi i životinja, pogotovo na siromašnom brdovitom balkanu.