Na pročelju suvenirnice Parka prirode Lonjsko polje u Krapju postavljena je nastamba za šišmiše čime su djelatnici Parka prirode obilježili današnji Međunarodni dan uvažavanja šišmiša. Tako će šišmiši, koji se polako bude iz zimskog sna, imati svoju ljetnu rezidenciju.
Naime, sa zatopljenjem stižu i insekti kojima se šišmiši hrane, pa počinje njihovo doseljavanje u ljetna prebivališta, kazuju u Parku prirode.
Kako šišmiši, uz šumska staništa i spilje, nastanjuju i stare kuće građene od prirodnih materijala, tako su se prije četiri godine počeli doseljavati u zidove suvenirnice. Prostor između drvenih hrastovih planjki i unutarnjeg zida jako se svidio čudesnim letećim sisavcima, no kako oni utječu na higijenu prostora, stručnjaci Parka prirode Lonjsko polje predložili su postavljanje nastambe za šišmiše. To rješenje naslanja se na dobru praksu zaštite šišmiša u svijetu. Na drveno pročelje suvenirnice zimus su stavljene dvije hrastove nastambe za šišmiše s po tri komore.
– Zbog pandemije novog koronavirusa šišmiši su proteklih mjeseci nepotrebno stigmatizirani u dijelu javnosti. Šišmiši u Hrvatskoj tim virusom ne mogu zaraziti ljude, a vrijednost šišmiša za ekološki sustav iznimno je velika. U suvenirnici u Krapju obitavale su čak četiri vrste strogo zaštićenih vrsta šišmiša iz roda patuljastih šišmiša. Sada pratimo kako će šišmiši prihvatiti novu nastambu – kazala je na današnji Međunarodni dan uvažavanja šišmiša Valerija Hima, stručna voditeljica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.
Stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode nakon istraživanja u Krapju predložili su uvrštavanje nastambe kao vrijednog nadzemnog lokaliteta na popis Međunarodno važnih skloništa za šišmiše. Nastamba ispunjava kriterije za uvrštavanje na taj popis prema Sporazumu za očuvanje europskih šišmiša organizacije EUROBATS kojim se štiti 51 europska vrsta šišmiša. Na svijetu inače ima oko 1400 vrsta šišmiša.
Međunarodni dan uvažavanja šišmiša obilježava se 17. travnja kako bi se javnost upoznala s vrijednošću te životinjske vrste. Dnevno šišmiš pojede nekoliko stotina komaraca pa tako ove životinje pridonose ekološkoj ravnoteži smanjujući broj insekata, a neke rijetke vrste pomažu i u oprašivanju biljaka.
