Bojno polje Jadran (3)

Dalmacija je oslobođena u tri koraka: otoci, zatim obala i na kraju Kninska operacija

jadran
19.07.2014.
u 08:45

Ljeto 1944. 
Jugoslovenski Vrhovni stožer izdaje naredbu za napad 
na njemačke snage na kopnu i otocima

Njemačka se potkraj ljeta 1944. povlačila na svim bojišnicama i napuštala sve veće dijelove okupiranih teritorija. Bugarska je isto napustila njemački tabor i skupina vojski E u Grčkoj se našla u opasnosti da bude odsječena. Jugoslavenski Vrhovni stožer stoga je 5. rujna zapovjedio 8. zboru da napadne njemačke snage na otocima i na kopnu kako bi se spriječilo njihovo uredno povlačenje. U to su doba Nijemci raspolagali na toj bojišnici sa 60.000 ljudi, uključujući hrvatske i četničke postrojbe, dok je NOVJ imala samo 25.000, ali bolje motiviranih boraca.

Prelasci na drugu stranu

Zahvaljujući i većoj pokretnosti uz pomoć vlastitih i savezničkih brodova, mogli su napadati prema vlastitom izboru i postizati lokalnu premoć. Broj boraca je poslije svake pobjede bivao sve većim, za razliku od protivnika, koji je bio sve slabiji. Njemačke postrojbe nisu bježale ni prelazile na partizansku stranu jer su znali koja ih sudbina čeka u zarobljeništvu, ali su mnogi bivši četnici i domobrani mogli postati vojnicima NOVJ ako bi se dovoljno brzo predali.

Oslobađanje Dalmacije odvijalo se u tri koraka: prvo su oslobođeni otoci srednje i južne Dalmacije, zatim obala i konačno su slijedile operacije u unutrašnjosti (Kninska operacija). Prva faza trebala je početi iskrcavanjem na Braču kako bi se presjekle njemačke prometnice i veze u području Splita, a zatim zauzelo Šoltu i Drvenik. Zapadni dio Hvara već je bio slobodan, a partizanska mornarička postaja u hvarskoj luci predstavljala idealnu “operacijsku osnovicu” za napad na Brač. Početak akcije planiran je za 18. rujna, ali se u noći 6./7. rujna na Hvaru iskrcala jedna skupina njemačkih obalnih lovaca i zauzela Stari Grad. Stoga je glavni stožer 26. divizije zapovjedio poslati na otok pojačanu 1. brigadu zajedno s jednim tankovskim odjelom i jednom bitnicom brdskih topova. Te su postrojbe prebačene u hvarsku luku u podne 7. rujna u konvoju od četiri kolone. U 16 sati je slijedio motorni jedrenjak Zmaj sa zapovjednikom IV. POS-a, a u ponoć PČ 53 Zora s tri desantne splavi, koje su transportirale topništvo i streljivo.

Samo 16 ranjenih na Hvaru

Njemački odred je potučen 8. rujna u okršaju koji je trajao šest sati, neki Nijemci su se skrili na otoku, dok je pet desantnih brodova evakuiralo druge preživjele. Putem su ih napali saveznički zrakoplovi i navodno potopili četiri s ukupno 400 vojnika. Prema njemačkim izvorima, avioni su potopili samo desantnu brodicu br. 308 na maskirnom vezu još 7. rujna, dok su brodicu br. 351 s ranjenicima potopile britanske topovnjače. Britanski zrakoplovi potopili su i KJ 201 na moru, a druge dvije brodice na vezu u Makarskoj. I druga plovila 771. bojne obalnih lovaca oštećena su u Makarskoj kad su u zračnom napadu eksplodirale njemačke bombe pripremljene za uništenje lučkih postrojenja. Partizani su, prema jugoslavenskim izvorima, na Hvaru imali samo 16 ranjenih. Glavnina snaga NOVJ napustila je Hvar 10. rujna, ali je jedna bojna ostala na otoku jer se saznalo da se Nijemci vraćaju. Ipak je bila riječ samo o manjim skupinama koje su tražile nestale vojnike.

Nijemci su se istodobno s tom operacijom počeli povlačiti s Vidove gore i iz Nerežišća na Braču kako bi skupili svoje snage u Supetru, a na Korčuli je počelo njihovo povlačenje sa zapadnog na istočni kraj otoka. Kad su primljene te vijesti, partizani su odlučili odmah se iskrcati na otocima i stvorene su dvije operativne skupine. Prva se sastojala od devet bojni iz sastava 12. i 1. brigade i trebala je poslije iskrcavanja na Brač u noći 11./12. rujna djelovati na Hvaru, Braču i Šolti. Drugu je činilo pet bojni iz sastava 11. i 3. prekomorske brigade, njihov cilj bilo je oslobađanje Korčule, Mljeta i Pelješca, a trebale su se iskrcati na Korčuli u noći 12./13. rujna.

Prva je skupina prebačena s Visa na Brač s tri konvoja. Snage NOVJ (1300 ljudi s dva tanka i brdskim topovima) poslije iskrcavanja naišle su na jak njemački otpor. Nijemci su se povukli iz Supetra, ali su morali pod svaku cijenu držati Sumartin kako bi omogućili povlačenje svojih postrojbi s južnih otoka. Partizanska pojačanja (dvije bojne 1. brigade s dodatnim topništvom i još dva tanka) stigla su s drugim konvojem. Nijemci su potučeni poslije pet dana borbi, sa 105 poginulih i 583 zarobljenih, dok su partizani imali 37 mrtvih i 197 ranjenih. Stanje na Hvaru, gdje su se snage NOVJ iskrcale u noći 13./14. rujna s motornog jedrenjaka Dinara i kočara Rina I, bilo je slično, nekoliko zaostalih Nijemaca predalo se tek 22./23. rujna, dok se glavnina povukla desantnim brodicama iz Sućuraja na kopno u noći 20./21. rujna.

>> Bojno polje Jadran: Njemačke vojne snage bile su miljama daleko od savršenstva

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije