Šok i nevjerica, strah i očaj, čitav koloplet emocija probudio se, u samo jednom danu – bio je to utorak, 11. rujna 2001., kada je, s četiri oteta zrakoplova napadnuta Amerika, pri čemu je poginulo ukupno 2996 osoba – najmlađa je imala samo dvije, a najstarija 85 godina. Odmah nakon što je prvi, oteti zrakoplov udario u toranj WTC-a, mnoge su američke televizije počele uživo prenositi tragediju te je potresan prizor udara zrakoplova u drugi toranj Blizanaca, uživo pratio gotovo cijeli svijet. Od dana kada su se dogodila četiri koordinirana, teroristička napada na SAD, prošle su 22 godine, a u tom je razdoblju svijet, kakav smo do tada poznavali, u mnogome prestao postojati.
Iako su se, tijekom više od dva desetljeća, o događaju 11. rujna formirala i 'lansirala' različita tumačenja i teorije, od kojih je svakako najzastupljenija ona da su napad organizirali sami Amerikanci, za što se, kao jedan od argumenata, navodi upravo to što su televizijske postaje događaj prenosile uživo, analitičari potpisuju samo jedno – 19 pripadnika islamističke terorističke skupine, Al-Kaide, od kojih su neki živjeli u SAD-u, otelo je četiri zrakoplova te napalo Ameriku.
Prije no što su krenuli u spektakularnu, terorističku akciju, prošli su temeljitu obuku upravljanja zrakoplovom, kako bi precizno izvršili zadatak i 'pogodili ciljeve'. Nakon što su prošli sigurnosne kontrole, na aerodromima u Bostonu, Newarku i zračnoj luci Washington-Dulles, ukrcali su se na četiri leta za Kaliforniju. Sve se odvijalo po planu – uspjeli su oteli četiri putnička zrakoplova, koja su, u njihovim rukama, postala razorno oružje.
Udar u simbole američke moći
Na meti prva dva, od četiri oteta zrakoplova, našli su se popularni tornjevi „Blizanci" – neboderi Svjetskog trgovačkog centra (WTC), u središtu New Yorka, koji su bili simboli američke moći. Boeing 767 American Airlinesa, koji je u 7.59 sati poletio iz Bostona u Los Angeles, na odredište nikada nije stigao. Nedugo nakon polijetanja, zabio se u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra, između njegova 93. i 99. kata. U tom su avionu bila 92 putnika, među njima i petorica otmičara. Tornjevi Blizanci bili su meta i drugog, otetog zrakoplova – Let 175 United Airlinesa zabio se u neboder, između 77. i 85. kata.
VEZANI ČLANCI:
Informaciju da je Amerika napadnuta, tadašnji je predsjednik, George W. Bush, doznao u 9.03 sati. S Floride se predsjedničkim zrakoplovom Air Force One uputio u Washington, no procijenjeno je da američka prijestolnica nije sigurna te je predsjednički zrakoplov ipak sletio u zračnu bazu u Louisiani.
Prvi put u povijesti zatvoren je zračni prostor SAD-a
Nakon, prvog u povijesti, napada na Ameriku, tog je dana, također prvi put u povijesti, točno u 9.25 sati, Američka agencija za zračni promet (FAA) zatvorila američki zračni prostor te zabranila polijetanja zrakoplova. Bila je to zakašnjela reakcija, jer avioni su već bili u zraku i u rukama otmičara.
Let 77 American Airlinesa, kojim su upravljala petorica otmičara, kretao se prema Washingtonu. Taj treći, oteti zrakoplov, s 53 putnika i šestero članova posade, krenuo je prema Pentagonu, u kom je Ministarstvo obrane SAD-a. Točno u 9.37 sati udario je u zapadno pročelje Pentagona, čime je cilj bio postignut.
Amerika je strepila jer u zraku je bio još jedan oteti zrakoplov – let 93 United Airlinesa, u kojem je bilo 33 putnika i sedmero članova posade. Letio je u San Francisco, no četvorica otmičara upala su u pilotsku kabinu s namjerom da zrakoplov skrenu prema Washingtonu. Putnici iz tog zrakoplova u međuvremenu su doznali za napad avionima na Svjetski trgovački centar te su se, neki od njih, telefonima uspjeli javiti svojim obiteljima. Kada je avion bio iznad nenaseljenog područja, hrabra skupina putnika odlučila se suprotstaviti teroristima. Upali su u kokpit, borba je trajala šest minuta te su preuzeli kontrolu nad zrakoplovom, a jedan od putnika, Edward Felt, uspio je nazvati i broj hitne službe 911. Nažalost, bio je to jedan od posljednjih poziva upućenih s tog leta, jedinog koji nije pogodio metu. Svjesni neuspjeha, otmičari su odlučili srušiti zrakoplov – u 10.03 sati Boeing 757 eksplodirao je 250 kilometara od Washingtona, nad šumovitim dijelom na zapadu Pennsylvanije.
TV kuće tragediju su prenosile uživo
Nakon udara aviona u tornjeve Blizance, na ulicama New Yorka zavladali su opći kaos i panika. Spasioci su odmah krenuli u potragu za preživjelima, no iz te se potrage ni mnogi od njih nisu vratili. Evakuirano je tada oko 500 tisuća ljudi. Netom prije no što se sjeverni toranj, koji je gotovo dva sata bio u plamenu srušio, spasioci su iz ruševina izvukli vatrogasca Kevina Sheu – ispostavilo se da je, od 12 kolega iz vatrogasne postrojbe, samo on preživio katastrofu. Već nakon prvog udara aviona u toranj WTC-a mnoge su američke televizijske kuće počele uživo prenositi tragediju. S lica mjesta izvještavao je tada CNN, a potresne je prizore na malim ekranima ubrzo u realnom vremenu pratio cijeli svijet.
Bio je to dan kada se u redakcijama nisu gasila računala ni svjetla, danonoćno se pratilo stanje, pripremala su se izvanredna izdanja, a članci s detaljima o tragičnim događajima 11. rujna i danas su pohranjeni u Večernjakovoj arhivi.
Broj poginulih je rastao iz sata u sat
Prema konačnim podacima, u ta četiri teroristička napada, poginulo je 2996 ljudi, od kojih 2977 nedužnih žrtava i 19 terorista, među kojima i jedan od organizatora terorističkog napada Mohamed Attu. Po broju poginulih Amerikanaca, u jednom danu, na američkom tlu, bio je to jedan od najcrnjih dana u američkoj povijesti.
Iako je to bio nemjerljivo jak strateški šok za Ameriku, njene stanovnike i politički vrh, na odgovor Vlade SAD-a, nije se dugo čekalo. Pokrenut je tzv. rat protiv terora. U manje od mjesec dana, američki su vojnici bili u Afganistanu, bombardirali su baze Al-Qa'ide te napadali talibane, koji su pružali utočište bin Ladenu. U drugoj fazi rata protiv terora, napadnut je Irak i Sadam Husein, no dokaza, koji bi potkrijepili optužbu da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje, nije bilo. Taj je napad, stoga, podijelio koalicijske partnere, a 43. predsjednik SAD-a, Georg W. Bush, među Europljanima je 'okrunjen' titulom najnepopularnijeg, američkog predsjednika, u osam desetljeća. Čelni čovjek i glavni financijer Al-Qa'ide, Osama bin Laden, na meti američkih vojnika našao se tek 10 godina nakon napada na SAD – ubijen je 2. svibnja, 2011. godine, u Pakistanu.
ah ta teroristička organizacija Mossada Bin ladena