Hrvatska neće zaboraviti preminule vatrogasce koji su položili živote na intervencijama ili su stradali od ranjavanja u Domovinskom ratu. Kako Večernji list doznaje, u čast 58 smrtno stradalih heroja hrvatska će Vlada sutra na sjednici usvojiti odluku kojom će predložiti Hrvatskom saboru da 30. kolovoza odredi kao Dan sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce. Tog dana 2007. godine dogodila se jedna od najvećih poratnih nesreća u Hrvatskoj, kornatska tragedija, u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca. Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman preminuli su gaseći požar na otoku Kornat, a naknadno su ozljedama u bolnici podlegli Ante Crvelin, Tomislav Crvelin, Marinko Knežević, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Ante Juričev Mikulin. Bili su članovi Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, DVD-a Vodice i DVD-a Tisno. Najstariji Ivica Crvelin i Marinko Knežević imali su 52 godine, a najmlađi Marko Stančić iz DVD-a Tisno još nije bio napunio 17 godina.
'Sve gori, čekamo vodu'
Marko je s ostalim vatrogascima na Kornat stigao helikopterom, a tijekom cijelog leta javljao se ocu. Prvi put u životu letio je helikopterom. – "Tata, ovo je fantastično. Vidjet ćeš slike koje sam za tebe napravio. Sve je fantazija. Tata, iskrcani smo. Sve gori. Čekamo vodu", to je bilo zadnje što sam čuo od sina. Da sam znao da ide gasiti požar, nikada ga ne bih pustio jer je bio pomoćni vatrogasac. Poslije sam mu naredio da se vrati, ali me nije poslušao – izjavio je shrvani otac Dinko Stančić tijekom suđenja bivšem vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici, koji je odlukom Vrhovnog suda, nakon dva suđenja i 13 godina, pravomoćno oslobođen krivnje za kornatsku tragediju.
Ni danas nije do kraja razjašnjeno tko je krivac za nesreću na Kornatu i zašto je propala akcija spašavanja unesrećenih vatrogasaca. Rezultati interdisciplinarne komisije, koju je ubrzo nakon nesreće osnovalo Ministarstvo unutarnjih poslova, predstavljeni su tek godinu dana nakon tragedije te je navedeno kako je uzrok tzv. eruptivni požar. – Nismo saznali istinu, izgubili smo kolege i zbog toga se osjećam tužno. Ja sam svoju kaznu već odradio – rekao nam je Slavica nakon što je oslobođen odgovornosti.
GALERIJA Na Kornatima 2023. obilježena godišnjica tragedije u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca
Među stradalima na Kornatu preživio je jedino Frane Lučić, kojem je opečeno 80 posto tijela. Liječnici su mu spasili život, ali je zadobio trajni invaliditet. Nesretni vatrogasci s Kornata bili su članovi Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, DVD-a Vodice i DVD-a Tisno. U sjećanje na njihovu žrtvu, kao i na sve druge članove vatrogasne zajednice koji se s terena nikada nisu vratili kući, u petak će se tijekom komemoracije na otoku Kornatu, 17 godina nakon tragedije, pročitati imena svih stradalih vatrogasaca u hrvatskoj povijesti, dok će se u svim vatrogasnim postrojbama u Hrvatskoj točno u 15.25 sati na 60 sekundi upaliti sirene.
Pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tovarnik Zvonko Drmić posljednji je preminuli vatrogasac na "crnoj listi" koja broji 58 imena, a poginuo je prošle godine u srpnju tijekom saniranja posljedica nevremena koje je pogodilo Vukovarsko-srijemsku županiju. Vatrogascu je pozlilo tijekom uklanjanja porušenih stabala i grana s ceste nakon oluje te se srušio na tlo. Građani koji su se u tom trenutku našli u blizini pokušali su mu pomoći do dolaska Hitne pomoći, no nažalost, nisu ga uspjeli reanimirati. Drmić je 23. vatrogasac koji je poginuo na intervenciji od osamostaljenja Hrvatske u mirnodopsko vrijeme, 22 vatrogasca poginula su na intervencijama u Domovinskom ratu, a 11 vatrogasaca smrtno je stradalo na intervencijama do 1991. godine. Samo dan prije kornatske tragedije na gašenju velikog požara na brdu Sveti Nikola na otoku Hvaru preminuo je Marinko Jurić (50), vatrogasac DVD-a Stari Grad.
Prema podacima koje je Večernji list dobio od Hrvatske vatrogasne zajednice, u ožujku 2000. na intervenciji je poginuo Živko Lebec, zaposlenik Policijske uprave Bjelovar – Ispostave Garešnica. Anton Nino Bulić, član JVP-a Pula, život je izgubio u lipnju 2002., Delzi Ladavac iz Parižova u srpnju 2003., a Edo Surina iz JVP-a grada Rijeke u studenom 2005. godine. Branimir Alfonzi, zaposlenik JVP-a Opatija, u srpnju 2012. poginuo je nakon intervencije u Mošćeničkoj Dragi u 45. godini, Stjepan Malus iz JVP-a Petrinja život je izgubio na intervenciji 2018., a Zvonko Bubalo iz JVP-a Varaždin stradao je u studenom 2018. nakon vatrogasnog zadatka.
VEZANI ČLANCI:
Čuvanje uspomena
Na intervencijama u Domovinskom ratu život su izgubili Pavle Osvald, Ivica Varga, Nino Mihočević, Andro Savinović, Teo Paskojević, Stevo Zvijerac, Aco Bartoluci, Viktor Miler, Pero Bec, Josip Bernhart, Damir Horvatić, Đuro Ragač, Siniša Malecki, Stjepan Terzić, Željko Tucić, Ivica Kuprešak, Andrija Divić, Marija Šarić, Goran Kuvač, Nikola Klarić, Josip Paić i Milenko Polimac.
U Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici čuvaju uspomene na preminule kolege od 1944. godine. Te su godine u Rijeci na intervenciji poginuli Menis Avellino, Mario Zele i Angelo Fusini, a u siječnju 1945. u Rijeci je smrtno stradao Aldo Lengo, također pripadnik VF-a Fiume. Do nove tragedije prošlo je trinaest godina. Mile Štefanac, član DVD-a Slunj, u siječnju 1958. poginuo je u prometnoj nesreći prilikom izlaska na intervenciju, dok je u kolovozu 1981. u prometnoj nesreći, prevozeći vodu, stradao Ante Medar Duka iz DVD-a Metković.
Rijeka je 1982. godine ostala i bez vatrogasca Viktora Smerdela, a godinu poslije od ozljeda zadobivenih na vježbi preminuo je Stjepan Keles iz DVD-a Dugo Selo. Vatrogasac Zdravko Rakela Bembo iz DVD-a Dugi Rat poginuo je 1985. godine na intervenciji na Korčuli, Branislav Vučković iz PVP-a Zagreb stradao je u srpnju 1989., a Zoran Finderle iz PVP-a Umag u ožujku 1990. godine.
GALERIJA Pogledajte kako izgledaju požarišta nakon borbe s buktinjom u Žrnovnici i Donjem Sitnom
Kako pravosuđe uopće može nekoga optuživati, a da prvo nije objašnjeno i dokazano izvan svake sumnje što se točno dogodilo, koji su uzroci i okolnosti događaja i sve vezano uz događaj.